U mirovanju otplate i dalje je dvoznamenkast broj milijardi kuna kredita, ali to su većinom očito počeci odobreni odavno.
U ublažavanju posljedica pandemijskog udara u proteklih nešto manje od godinu dana među važnijim polugama protukriznih mjera bile su one vezane uz bankarski sektor. Najmasovnije se posezalo za stavljanjem u mirovanje obveza po kreditima.
Kako piše poslovni dnevnik, u srpnju su tako u režimu moratorija bili bankovni krediti vrijedni 8,5 posto BDP-a prethodne godine, a računajući i druge oblike restrukturiranja kredita i tzv. nove izloženosti banaka u okviru protukrizne regulative HNB-a procjenjeni efekt mjera prošlog je ljeta na vrhuncu iznosio 9,2 posto BDP-a.
S jeseni je iznos kreditnih dugova pod moratorijem počeo osjetno padati i na kraju 2020. sveden je na 4,6 posto BDP-a. Najveći dio odnosi se na moratorije sektoru poduzeća, iako su mnogi ostali samo na prvotno odobrenom predahu od šest mjeseci.
Tako su u odnosu na prošlo ljeto, kad je “na ledu” bilo čak 30-ak posto kreditnog portfelja, što je red veličine 6,2 posto BDP-a, razmjeri moratorija tvrtkama s krajem godine okopnili na 3,7 posto BDP-a.
U mirovanju otplate i dalje je, dakle, dvoznamenkast broj milijardi kuna kredita, ali to su dobrim dijelom očito počeci odobreni odavno, posebice djelatnostima najpogođenijima koronakrizom vezanim uz turizam i njegovu sezonalnost, koji su ugovarani s trajanjem približno do sredine ove godine.
Istodobno, u bankama tvrde kako je danas veoma slab interes poduzetnika za novim ugovaranjima Covid-moratorija, za što je smjernicama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo jesenas produljen rok do kraja ožujka.
To je zapravo razumljivo jer se moratorijima samo kupuje vrijeme i premoštavaju likvidnosne poteškoće, a s kakvom-takvom normalizacijom poslovanja predstavljaju ograničenje za druge potrebe financiranja poslovnih aktivnosti.
“Nakon isteka šestomjesečnih moratorija u listopadu, vrlo mali broj klijenata, poslovnih subjekata, zatražio je mogućnost produljenja razdoblja odgode u skladu s EBA-inim smjernicama. Razlog tome je činjenica da velikom broju klijenata dodatno produljenje nije bilo potrebno.
S druge strane, većina klijenata koje je trenutačna situacija najviše pogodila, odnosno oni iz segmenta turizma i s njime povezanih djelatnosti, poput ugostiteljskih usluga, već su ranije bili ugovorili odgodu u trajanju od 12 mjeseci, a ona je još uvijek važeća”, kažu u Erste banci.
Izvor: Poslovni dnevnik
