Promjena životnih i potrošačkih navika jasan trag su ostavili na strukturu troškova kućanstava.
Posljednjih mjeseci često su anegdotalno prepričavalo kako su s radom od kuće kupnju modne odjeće i obuće uvelike zamijenile trenirke i tenisice, te kako se na te stavke od pojave pandemije Covid-19 općenito manje troši.
Mnogi će reći i kako im spremnik goriva traje duže, ali i da su im se povećali npr. troškovi (tele)komunikacija, kao i računi po nekim drugim “režijskim” stavkama. Razmjeri promjena životnih i potrošačkih navika jasan trag danas imaju i na razini statističkih podataka koji se referiraju na strukturu troškova kućanstava, prenosi poslovni dnevnik.
Među njima su i podaci o inflaciji odnosno indeksu potrošačkih cijena. Državni zavod za statistiku ovih je dana je objavio podatke za veljaču, prema kojima je prvi put u proteklih godinu dana indeks tih cijena u međugodišnjim usporedbama imao pozitivan predznak. Nakon siječanjskih 0,3 posto pada, u veljači je tako mjerena godišnja inflacija bila također na 0,3 posto, ali rasta.
Indeks potrošačkih cijena u DZS-u izračunavaju na temelju reprezentativne košarice koju čini oko 890 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 38.000 cijena na zadanom uzorku prodajnih mjesta. No, osim praćenja samih cijena dobara i usluga, na indeks u konačnici utječu i ponderi pojedinih stavki u potrošnji kućanstava, podijeljeni u 12 skupina.
Tu su pak ove godine provedene određene prilagodbe, a s tim u vezi Eurostat je u prosincu 2020. svim državama članicama dao preporuke oko izračuna pondera s ciljem da se kroz njihove izračune uključe utjecaji promjena na izdacima za osobnu potrošnju zbog Covid-19 pandemije.
Tako u Zavodu za statistiku ističu kako u izračunu indeksa potrošačkih cijena pad pondera u odnosu na 2020. bilježe kategorije Restorani i hoteli, Prijevoz, Rekreacija i kultura, Odjeća i obuća, Obrazovanje.
Istodobno, u odnosu na prošlu godinu povećana je “težina” u indeksu u skupinama Hrana i bezalkoholna pića; Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva; Zdravlje; Komunikacija, Razna dobra i usluge; Alkoholna pića i duhan; Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje.
Usporedba s podacima za ovu i lanjsku veljaču pokazuje, primjerice, da je ponder potrošnje za hranu i bezalkoholna pića povećan sa 26 na 27,2 posto, dok je udio odjeće i obuće smanjen sa 6,4 na 5,7posto.
Troškovi stanovanja i pratećih “režija” (struja, voda, plin i sl. Komunalije) i troškova održavanja u lanjskoj veljači težinski su bili na 16,3 posto, a danas im je ponder 17,7 posto.
Troškovi vezani uz vlastiti prijevoz odnosno osobna vozila (kupnja, dijelovi, popravci, gorivo) u strukturi danas čine 13,3 posto, dok su prije godinu dana u strukturi “težili” više od 15 posto.
Smanjen je i ponder usluga prijevoza (od cestovnog do željezničkog), i to sa 1,5 na jedan posto. No, jednako tako, očekivano je povećan ponder izdataka vezanih uz komunikacije, u prvom redu telefonske i internet.
Skuplji prijevoz
O zahvatima i prilagodbama u izračunu potrošačke košarice ovih smo dana imali priliku čitati kako je britanski statistički ured detaljno predstavio promjene, uključujući i reviziju samog sastava košarice. U toj donedavnoj članici EU izmijenili su popis osnovnih potrepština za izračun troškova života.
Lista od preko 700 proizvoda po novome uključuje sredstva za dezinfekciju ruku te donji dio muške i gornji dio ženske trenirke, a među novostima na popisu su i ručni utezi i pametni satovi. Tu razinu revizije i informiranja kod nas nemamo, ali prilagodbe pondera su napravljene i donekle su utjecale na konači izračun indeksa potrošačkih cijena.
Potrošačke cijene porasle su i na godišnjoj i na mjesečnoj razini jednako (0,3%). U Europskoj uniji godišnja inflacija porasla je prosjeku 1,3 posto, još uvijek daleko ispod ECB-ovog cilja “blizu, ali ispod 2%”, a Hrvatska je među 14 članica s ubrzavanjem inflatornih kretanja.
Kategorija u potrošačkoj košarici koja je pogurala mjesečnu inflaciju prošlog mjeseca bio je prijevoz, skuplji u prosjeku 1,7 posto. Na prijevoz, čiji poder u potrošačkoj košarici iznosi 13,3 posto, odrazile su se više cijene nafte koje su na globalnim burzama u uzlaznoj putanji posljednja četiri mjeseca.
Skuplji prijevoz u veljači je ublažila za 0,1 posto (u prosjeku) jeftinija hrana i bezalkoholna pića. Premda je pad skromniji nego kod prijevoza, u računici inflacije ključan je bio visoki ponder jer hrana u košarici sudjeluje s čak 27,2 posto.
Na godišnju inflaciju pak, primarno su utjecale više cijene alkohola i duhana. One su u veljači bile 4,5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu (ponder 5,2%).
Rast je zabilježen i u kategoriji rekreacije i kulture (1,3%) te komunikacija (1,2%). U posljednjih godinu dana cijene hrane i bezalkoholnih pića niže su 0,8 posto, dok su troškovi stanovanja i režija (vode, struje, plina i ostalih goriva) koje čine 17,7 posto troškova kućanstva bilo je jeftinije 0,9 posto.
Sa spektakularnim podbačajem planova o brzom procjepljivanju (i ubrzavanjem broja novoobljelih na tjednoj razini 46 posto većim) pandemija će još potrajati.
Ipak, prognoze za ovu godinu još su u sferi optimističnih. “S očekivanim oporavkom gospodarstva u ovoj godini očekujemo i povratak umjerenog rasta cijena”, kažu analitičari Raiffeisen banke. U tom svjetlu energija bi trebala biti pod utjecajem laganog oporavka cijena sirove nafte.
Hrana i nafta
“Očekujemo da će prosječna cijena sirove nafte tipa Brent u drugom i trećem ovogodišnjem tromjesečju porasti iznad 70 dolara po barelu, a razina globalnih zaliha sirove nafte do kraja ove godine vratit će se na razine zabilježene prije pandemije Covida-19.
S druge strane, rast cijene hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja te normalizacije lanaca opskrbe. Prema tome, očekujemo da će se prosječna stopa inflacije u ovoj godini kretati oko 1 posto”, napominju u RBA.
Izvor: poslovni dnevnik
