Preko ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih poslova u poljoprivredi, raditi mogu i umirovljenici, no takvi su poslovi ograničeni na samo 90 dana u godini. Oni stariji sezonci, koji su u polju mnogim poslodavcima nezamjenjivi, željeli bi raditi dulje, jer su mirovine premale.
Oko 15 tisuća sezonaca godišnje radi na povremenim poslovima u poljoprivredi. No, takvi su radovi ugovorima (vaučerima) ograničeni na samo 90 dana u godini, što umirovljenicima nikako ne odgovara. Znaju, žele, a i dodatni im je novac uz mirovine prijeko potreban.
Umirovljena profesorica matematike Zora Kneževć iz Karanca računske je operacije zamijenila onima u poljoprivredi. A učionicu – radionicom pod vedrim nebom. Šest godina radi u poljoprivredi, voli vinograd i kaže kako želi više vaučera. Devedeset joj je dana malo, donosi HRT.
Ivanka Perković iz Jagodnjaka i mirovinu je zaradila radeći u poljoprivredi pa to radi i sada kada je u mirovini. A ona joj je jako mala pa je i dalje u polju zbog neophodne joj plaće.
Na poslovima rezidbe vinove loze upravo su umirovljenike angažirali brojni poslodavci. Imaju volju i želju te su pouzdani, a samim time i poželjni radnici.
Sa 75 godina, umirovljenica Radenka Japudža iz Vukovara ne može zamisliti život bez vinograda.
“Radim zato što mi je i potrebno. Imam malu mirovinu. Ja kad sračunam sve moje režije, imam oko 800 kuna, a 1.400 kuna imam mirovine. Ovo mi dobro dođe”, kaže Radenka.
Pokrenuta je i inicijativa da se umirovljenicima omogući da rade dulje. Posebice zato što su pouzdani radnici koji znaju posao, naglašava Tomislav Panenić, direktor Udruge Graševina Croatica.
“Vinogradari se ne mogu osloniti kao turistički sektor na godišnji uvoz radne snage, zato što trebamo imati i obučene ljude”, pojašnjava Panenić.
Upravo o takvim radnicima samo u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju ovisi 10 tisuća hektara vinograda s čak 50 milijuna čokota, a taj posao trenutno velikim dijelom obavljaju upravo umirovljenici.
Izvor: HRT
