Broj nezaposlenih u Europi trebao bi do kraja 2006. biti smanjen na 18 milijuna u odnosu na 18,5 milijuna krajem 2005., konstatirao je austrijski ministar gospodarstva Martin Bartenstein prilikom predstavljanja gospodarsko-političkih studija o mogućnostima poticanja rasta i zapošljavanja u Europskoj uniji.
Austrijsko predsjedateljstvo želi u ostvarivanje ciljeva poput usvajanja smjernice o uslugama i povezivanja fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada, obuhvaćenog pojmom flexicurity, uključiti i europske socijalne partnere, naglasio je Bartenstein.
Ravnatelj austrijskog Instituta za više studije (IHS) Bernhard Felderer smatra da flexicurity još nije konkretno definiran.
Studija IHS-a o produktivnosti i zapošljavanju u sektoru usluga koji uključuje intenzivnu primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija pokazala je da razlike u produktivnosti između Europe i SAD-a ovise o području, upozorio je Felderer. Zato i razloge različite učinkovitosti ulaganja u informacijske i komunikacijske tehnologije valja tražiti i u drugim faktorima, poput radnog vremena, regionalne zaštite i ostalih propisa, zaključio je ravnatelj IHS-a.
Profesor gospodarskog sveučilišta u Beču Fritz Breuss očekuje da će planirano usvajanje smjernice o uslugama rezultirati otvaranjem oko 514 tisuća novih radnih mjesta u starim članicama EU. Austrija bi zahvaljujući liberalizaciji tržišta usluga trebala otvoriti 10 tisuća novih radnih mjesta dok bi se u 25-članoj Uniji broj novih radnih mjesta trebao kretati između 400 i 800 tisuća.
U studiji nisu ispitana strahovanja predstavnika radnika od "socijalnog dampinga". Velike razlike unutar EU u kategoriji troškova plaća u rasponu od jedan prema 10 mogu s jedne strane rezultirati "nedostižnom prednošću" ponuđača usluga u novim članicama. S druge su pak strane stare članice u konkurentskoj prednosti zbog više kvalitete usluga, ističu autori studije.
Očekivani efekti ulaganja u različite tehnologije budućnosti bili su predmet studije industrijsko-znanstvenog instituta koju je predstavio Mikulas Luptacik. Ta je studija pokazala intenzivnije zapošljavanje na područjima fotovoltaike i inovativne medicine nego na područjima nanoelektronike i hidrogenske tehnologije.
Ravnatelj Instituta za gospodarska istraživanja (Wifo) Karl Aiginger založio se pak za složeni pristup poticanja rasta, utemeljen na liberalizaciji i fleksibilizaciji. Europa treba više stope rasta od dva posto, upozorio je Aiginger.
Ravnatelj Europske komisije Gert-Jan Koopman priželjkuje općenito "više optimizma", tvrdeći da gospodarski optimizam više ograničava od svih ograničenja Europske središnje banke (ECB).
(Hina)
