Brojnim financijskim olakšicama i "labavljenjem" odredbi o radnim odnosima okupljenima u dokumentu pod nazivom "Inicijativa 50 plus" njemačka vlada želi poboljšati šanse starijih zaposlenika na tržištu rada i vratiti osobe iznad 50 godina starosti u profesionalni život.
Ministar rada i socijalne skrbi Franz Müntefering, za njemačke je medie izjavio kako se inicijativom "50 plus" želi potpuno iskoristiti sposobnosti ljudi iznad 50 godina starosti i time znatno povisiti faktičku starosnu dob odlaska u mirovinu. Time je i konkretizirao mjere obuhvaćene u pozicijskom papiru za inicijativu najavljenu ranije radi poboljšanja okvirnih uvjeta za drugu namjeru nove njemačke vlade - podizanje starosne dobi za odlazak u mirovinu.
Prema inicijativi Ministarstva rada, poduzeća bi tri godine dobivala subvencije za plaće ako zaposle osobu od 50 godina starosti i iznad, a same starije osobe, u slučaju da prihvate slabije plaćeni posao od prijašnjeg, od Ureda za rad dobivali bi polovicu razlike u plaćama.
Nadalje, ako zaposle osobu iznad 55 godina starosti, poduzeća bi bila oslobođena i od udjela koji poslodavac plaća u osiguranju za slučaj nezaposlenosti, u poduzećima do 100 zaposlenika Savezni ured za rad preuzeo bi i troškove dokvalifikacija starijih zaposlenika, a još se razmatra i mogućnost primjene takozvanih "kombiniranih plaća", mjere kojom se subvencioniraju zaposlenici s niskim plaćama i u području starijih zaposlenika.
Inicijativa je u izravnoj vezi s nedavno prihvaćenim podizanjem dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa sadašnjih 65 na 67 godina do 2029. godine.
Među pet milijuna nezaposlenih u Njemačkoj, sve je veći udio starijih osoba, s tim da iskustvo pokazuje kako te osobe gotovo da više i nemaju šansi na njemačkom tržištu rada, već uz pomoć za nezaposlene ili socijalnu pomoć preživljavaju čekajući godine do mirovine.
"Inicijativa 50 plus" trebala bi stoga, tako barem tvrdi Ministarstvo rada, pomoći da produljenje radnog vijeka građana zaista stabilizira sustave financijskog osiguranja za starost i istodobno amortizira moguće negativne efekte produljenja starosne dobi - od mogućeg povećanja nezaposlenosti kod seniora, pa do tjeranja u raniju i nižu mirovinu.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
