Velik broj visokoobrazovanih stručnjaka koji posao potraže izvan granica svoje zemlje osuđen je na život u skromnim uvjetima i na poslovima za koje se zahtijeva mala ili nikakva kvalifikacija.
Jedan je to od zaključaka novog istraživanja Svjetske banke o posljedicama ekonomskih migracija u zemlje istočne Europe i srednje Azije.
Fakultetski obrazovani stručnjaci iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, ali i iz zemalja koje su nastale na području bivše Jugoslavije, danas su vrlo često na zapadu zaposleni kao građevinski radnici, vozači kamiona i taksija ili poljoprivrednici.
Riječ je o pojavi koju ne možemo nazivati "odljevom mozgova", nego njihovim rasipanjem, piše u studiji. Statistike pokazuju da nešto bolje prolaze oni koji su se na emigraciju odlučili prije ili u vrijeme studija i koji su svoje diplome stekli na nekom od međunarodno priznatih sveučilišta.
Hrvatska je u toj statistici zastupljena s visokom brojkom od 4.600 studenata koji su odlučili više i bolje obrazovanje potražiti u Njemačkoj. Za usporedbu - iz 40-milijunske Poljske tamo se na studij uputilo 7.800 maturanata, a iz ogromne Rusije samo 5.400.
Suprotno prevladavajućem mišljenju, najmanji problem zemljama u koje dolaze, ali, pokazalo se, i najmanju štetu zemljama iz kojih odlaze, nanose visokokvalificirani znanstvenici.
Većinom se smatra da je riječ o "normalnoj razmjeni" koja u konačnici potiče međunarodno kolanje znanstvenih projekata i stručnjaka.
Kao znatno veći problem od emigracije preko granice na istoku Europe navode bijeg znanstvenika iz državnog i javnog u privatni sektor gdje su i nekoliko puta bolje plaćeni.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
