Cilj sindikalne borbe manjinskih sindikata prosvjete svodi se isključivo na borbu protiv većinskog sindikata, poručio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, osvrćući se na nedavno najave manjinskih sindikata da će nastaviti prikupljati potpise protiv sporazuma o plaćama između Vlade i većinskog sindikata.
Vlada i tri većinska sindikata osnovnog i srednjeg školstva, visokog obrazovanja i znanosti potpisali su, nakon štrajka u studenom prošle godine, sporazum po kojem bi zaposlenima u obrazovanju i znanosti plaće trebale rasti po stopi od ukupno osam posto godišnje (šest posto osnovica i dva posto prosvjetni dodatak), u iduće tri godine.
Odgovarajući na optužbe manjinskih sindikata, kako je sporazum proizveo još veće zaostajanje plaća prosvjetnih djelatnika od ostalih korisnika državnog proračuna, Ribić je rekao kako je već siječanj ove godine donio prvu šestpostotnu povišicu plaća, iako je prema nekim tumačenjima sporazuma to trebalo biti tek u veljači.
Tako je nastavnik početnik dobio 210 kuna veću neto plaću, nastavnik pred mirovinom 277 kuna, čistačica s 20 godina staža 127 kuna, a redoviti sveučilišni profesor pred mirovinom 593 kuna.
Osvrćući se na kupovnu moć od štrajka do sada, Ribić je rekao kako porast troškova života iznosi 0,9%, a rast neto plaća 5%, te je tako od štrajka kupovna moć porasla 4,1%, ustvrdio je Ribić.
Sindikalci su najavili kako Radna grupa sindikata i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta uskoro počinje raditi na projektu napredovanja učitelja i nastavnika, kojim će oni koji budu bolje radili biti primjereno i nagrađeni.
(Hina)
