Prihodi građana najbogatije europske regije Inner Londona jedanaest su puta veći od najsiromašnijeg Nord-Esta u Rumunjskoj. Objavio je to Eurostat koji je proveo opsežnu analizu regionalnih razlika unutar EU.
Listu najbogatijih europskih regija predvodi Velika Britanija, s približno 21.500 eura raspoloživog prihoda, a na začelju je, očekivano, Rumunjska s prihodima koji se kreću između 2500 i 3000 eura.
Hrvatska nije bila uključena u to istraživanje, niti se kod nas još počeo računati raspoloživi dohodak prema standardu kupovne moći, ali koristeći se sličnom metodologijom moguće je procijeniti da se taj dohodak kreće između 5600 eura prema PPS (standardu kupovne moći) u najsiromašnijoj, Istočnoj Hrvatskoj do 8600 u Zagrebu.
U novim članicama EU najveći raspoloživi dohodak ima grad Prag s približno 14.000 eura u PPS, što je tek neznatno ispod europskog prosjeka. Premda stanovnici Praga nemaju veće plaće od Zagrepčana, život u Pragu jeftiniji je zbog nižih cijena stanovanja, prehrane i životnih troškova.
"Mi se prema veličini raspoloživog dohotka po stanovniku nalazimo negdje u sredini srednjoeuropskog prosjeka s umjerenim regionalnim razlikama", kaže Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, koji dodaje da bi za realniju procjenu i bolju usporedbu u Hrvatskoj trebalo definirati statističke regije prema kriterijima EU.
Koliko god da Zagreb odskače od ostatka Hrvatske, nedavno objavljena studija ureda Svjetske banke u Hrvatskoj pokazuje da se regionalne razlike unutar Hrvatske kreću u prosječnim europskim okvirima. Dohodak stanovnika Zagreba je od Istočne Hrvatske jači 2,2 puta, a sličan raspon imaju Poljska ili Italija.
Kad je riječ o dohotku prema PPS-u, Eurostatovo istraživanje otkriva da Irska i Austrija imaju najravnomjerniji regionalni razvoj, sa samo 20% do 25% razlika u kvaliteti življenja unutar države. Najjači Beč prednjači pred najslabijom Carinthiom samo 26 posto.
"Iskustvo zemalja koje su prije nas pristupile EU pokazuje da se na početku regionalne nejednakosti povećavaju. Strani kapital u pravilu prvo dolazi u veće centre koji su ojačali u odnosu na periferiju koja je oslabjela. Vjeruje se da će se te razlike početi smanjivati u potrazi za jeftinijim lokacijama", rekao je Nestić.
Studija Svjetske banke, međutim, pokazuje da se dvostruka prednost Zagreba pred ostalim regijama topi kad se u usporedbu uključi primarni ili pak raspoloživi dohodak kao što su socijalne pomoći, porezne olakšice, prihodi od imovine i slični primici koji su uključeni u izračun PPS-a.
Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku o BDP-u po županijama (za 2004. godinu) otkrivaju da Zagrebu stvara 11.660 eura po glavni stanovnika, dok je BDP najslabije, Vukovarsko-srijemske županije 3667 eura.
(A.T.)
Izvor:
