Hrvatsko zdravstvo pati ne samo od nedostatka liječnika, već je njihova distribucija po županijama toliko neravnomjerna da u pojedinim mjestima znatno ugrožava kvalitetu usluge.
Štoviše, pritisak kojem su izloženi malobrojni doktori povećava opasnost da se dogode stručne pogreške, upozoravaju autori još neobjavljene studije o utjecaju urbanizacije i bogatstva županije na dostupnost zdravstvene zaštite.
Studiju, između ostalih, potpisuju Mario Bagat iz HZZO-a, Velibor Drakulić iz Ministarstva zdravstva, Katarina Sekelj-Kauzlarić iz Hrvatske liječničke komore, te ravnatelj opće bolnice Dubrovnik Andro Vlahušić.
Prošle godine u Hrvatskoj je radilo 276 liječnika na 100.000 stanovnika, odnosno 215 liječnika u sustavu osnovnog zdravstvenog osiguranja (bez privatnika).
Najmanje liječnika bilo je u Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, i to ispod 150 doktora na 100.000 stanovnika.
U skladu s očekivanjima, najviše liječnika imaju veliki gradovi odnosno pretežno urbane županije.
Broj doktora u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ali i Primorsko-goranskoj županiji premašuje 250 na 100.000 stanovnika.
Zanimljivo je također da se osim u urbanim županijama veći broj liječnika nalazi u bogatijim županijama.
Velike razlike najbolje se mogu vidjeti usporedbom broja specijalista u pojedinim županijama.
U hrvatskim bolnicama 2006. godine bilo je zaposleno ukupno 849 specijalista interne medicine, 490 specijalista opće kirurgije, 298 specijalista ginekologije i porodništva, te 345 specijalista pedijatrije.
Prosječan broj specijalista interne medicine na 100.000 osiguranika na razini države iznosio je 19,1, općih kirurga 11, ginekologa 6,7, te pedijatara 7,8.
Razlike su među županijama drastične - dok je u Zagrebu gotovo trideset internista na 100.000, u Istri ih je 13, Koprivničko-križevačkoj oko devet, a u Lici svega 5,6.
Krapinsko-zagorska županija ima tek dva pedijatra na sto tisuća pacijenata, a Zagreb jedanaest.
Nadalje, dok u Hrvatskoj u prosjeku na jedan liječnički tim opće medicine dolazi oko 1.645 pacijenata, u Posavini jedan tim opslužuje gotovo 2.000 osiguranika, a u Primorju svega 1.390 osiguranika.
Istodobno, u Brodsko-posavskoj županiji radi najmanje liječnika opće/obiteljske medicine na 100.000 stanovnika - svega 43, a u Primorsko-goranskoj čak 64 doktora.
Autori ističu da je jedan od razloga neravnomjerne distribucije liječnika migracija liječnika koja ovisi o ponudi i potražnji na tržištu rada, te o prednostima koje im pruža pojedina sredina. Tako se već za vrijeme pripravničkog staža liječnici radije odlučuju za rad u Gradu Zagrebu.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
