Temeljem Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja bilo je uključeno 2.960 osoba, koje su se obrazovale za devet područja rada, a za to je potrošeno 21,215.394,13 kuna
Kad se nedavno na jednom internetskom forumu povela rasprava u što bi se, da ostanu bez posla i u istoj se branši više nemaju šanse zaposliti, najradije prekvalificirali, uz nekoliko duhovitih želja kao što su direktor ili menadžer, uvjerljivo najviše ljudi bi se prekvalificiralo za neko informatičko zanimanje.
Smatra se, naime, da je to struka koja u današnje vrijeme ne može ostati nezaposlena, a na tržištu se nudi mnogo programa obrazovanja upravo za informatička zanimanja. Oni, pak, koji nemaju afinitete prema kompjuterima, uglavnom su se opredijelili za građevinu i kulinarstvo. Općenito se smatra da se vrlo lako zapošljavaju kuhari te neka zvanja iz građevinske branše, kao što su zidari, stolari ili soboslikari.
Najviše interesa za knjigovodstvo i financije
Rukovoditeljica Odjela posredovanja i aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Kristina Alerić ističe da se na temelju mjera iz Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja provode programi usmjereni na obrazovanje za potrebe tržišta rada.
"Nezaposlene osobe uključuju se u programe obrazovanja za zanimanja i dodatna znanja i vještine koje im nedostaju, kako bi bile konkurentne na lokalnom tržištu rada, a čime bi se popunile nerealizirane potrebe po slobodnim oglašenim radnim mjestima", kaže Kristina Alerić.
U programe obrazovanja, napominje, uključuje se nezaposlene osobe koje izraze želju za obrazovanjem kroz svoj profesionalni plan zapošljavanja. Prošle je godine tako u obrazovanje temeljem Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja bilo uključeno 2.960 osoba, koje su se obrazovale za devet područja rada, a za to je potrošeno 21,215.394,13 kuna.
Najviše ih se obrazovalo za knjigovodstvo i financije (25,8%), potom za područja stranih jezika (17%), te za elektro-metalska zanimanja (16,7%), ugostiteljsko-turistička (14,5%) i za građevinska zanimanja (14%).
Manje zahtjeva za stručna usavršavanja
Sve manje je zahtjeva, upozorava Alerić, koji se odnose na stručna osposobljavanja nezaposlenih i novozaposlenih osoba, a sve više zahtjeva za stručnim usavršavanjima i stjecanjima dodatnih znanja i vještina u naprednim tehnologijama, znanjima stranih jezika i sl.
U osposobljavanju nezaposlenih za nepoznatog poslodavca, u sklopu lokalnog partnerstva, što podrazumijeva zajedničko financiranje i organizaciju na lokalnoj razini između gradova, županija i HZZ-a, u šest je županija tijekom 2007. godine bilo uključeno ukupno 468 osoba.
Oni su se školovali za nekoliko područja, a najviše, njih 79 posto, bilo je uključeno u informatičko obrazovanje i to, uz osnove korištenja računala, za računalne operatere, web-dizajnere, projektante pomoću računala i grafičke dizajnere.
Strane jezike, engleski, njemački i talijanski, učilo je 17 posto osoba, u programe osposobljavanja za računovođe za mala poduzeća bilo je uključeno tri posto, a za zavarivače za plinsko zavarivanje jedan posto nezaposlenih. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
