Zbog stresa, umora, nezadovoljstva poslom i niske plaće, zaposlenici se odlučuju "razboljeti" na jedan dan ne bi li si tako priuštili malo odmora
Zbog prevelikih troškova država je odlučila ograničiti neprekidno korištenje bolovanja na najviše tri godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na bolovanju se svakodnevno u prosjeku nalazi 68 tisuća zaposlenih.
Međutim, u ovome je slučaju riječ o zaposlenicima koji su otvorili bolovanje, dok se ne može sa sigurnošću reći koliko se zaposlenika "razboli samo na jedna dan" ne bi li izostali s posla, budući da u tom slučaju nisu svi obvezni otvarati bolovanje.
U vrijeme kada se tvrtke odlučuju na rezanje troškova i smanjivanje broja zaposlenika, preostali radnici često moraju obavljati veći opseg posla ne bi li se za držala približno ista razina produktivnosti, a time i konkurentnosti.
Vjeruje se da se lažnim bolovanjima zaposlenici koriste u trenutku kada se zbog iscrpljenosti požele odmoriti, a anketa koju je proveo MojPosao, pokazuje da se takvim metodama koristila gotovo trećina zaposlenika.
Umoran ne koristim nikome
Od 706 sudionika, njih 23 posto navelo je da su se "u kriznim danima" znali "razboljeti". Znatan dio ih se na takav potez odlučio onda kada zbog nakupljenog stresa, više nisu mogli razumno obavljati svoj posao. Kako oni sami ističu, u takvom stanju nisu bili korisni niti svojoj tvrtki niti klijentima.
Potrebno je pak istaknuti da se nekoliko ispitanika odlučilo koristiti lažno bolovanje ne bi li otišli na razgovor za posao u drugu tvrtku, a ovaj oblik izostanka s posla čest je i u slučaju obiteljskih obaveza.
Za razliku od njih, 7 posto zaposlenika navelo je da često koriste lažna bolovanja. Većina ih ističe kako im je to jedini način da dobiju slobodan dan, pa su prisiljeni lagati. No, osim za vlastiti odmor, nekoliko ispitanika navelo je da lažna bolovanja koriste i kada žele provesti više vremena s obitelji.
Osjećaj odgovornosti
Također, dio sudionika ankete istaknuo je da se lažnim bolovanjima koriste zbog nezadovoljstva trenutnim poslom, radnom okolinom i visinom plaće.
Ipak, većina sudionika ankete (70 posto) odgovorilo je da nikada nisu izmislili da su bolesni kako bi jedan dan izostali s posla.
Većina njih ističe da se takvim lažima nikada ne bi koristili, jer suosjećaju s ostalim suradnicima pa ne bi željeli da njihov dio posla mora odrađivati netko drugi. Dio njih istaknuo je da imaju prevelik osjećaj odgovornosti, a i ne bi željeli biti neiskreni prema poslodavcu. Nekolicina zaposlenika navela je kako su svjesni da svojim radom omogućavaju poslodavcu da im isplati plaću. (V. K.)
