Čak šest posto radno sposobnih žena i 4,5 posto muškaraca barem je jednom u svom radnom vijeku bilo zlostavljano na radu
Ljudske vrijednosti moraju postati mjerilo uspješnosti poduzeća i postati što važnije na tržištu rada, jer samo zdrav radnik jamči produktivnost i konkurentnost, istaknuto je na današnjem okruglom stolu "Regulacija mobbinga u zemljama EU - preporuke za RH" u Hrvatskom saboru.
Okrugli stol organizirali su saborski Odbor za rad i socijalno partnerstvo te Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, čija je predsjednica Jadranka Apostolovski upozorila na sve veću zastupljenost mobbinga te nedovoljnu zakonsku zaštitu žrtava.
Žrtve i žene i muškarci
Iznijela je podatke po kojima je šest posto radno sposobnih žena i 4,5 posto muškaraca barem jednom u svom radnom vijeku bilo zlostavljano na radu (ne seksualno), a u EU jedan od deset zaposlenih žrtva je mobbinga.
Kao najveći problem Apostolovski je navela neodgovarajuću zakonsku zaštitu i nepostojanje potpore od institucija, prije svih onih pravosudnih. Posljedica toga je, upozorila je, sve manje prijavljivanja mobbinga i sve veći broj žrtava, prema kojima radna okolina ima predrasude i stigmatizira ih.
Zdrava radna okolina lijek za krizu
Sveučilišna profesorica i specijalistica medicine rada Jadranka Mustajbegović naglasila je potrebu da ljudske vrijednosti postanu što važnije na financijskom i tržištu rada, uvjerena da visoke razine produktivnosti poduzeća ovise o zdravom načinu i uvjetima rada s niskim razinama stresa.
Naglasila je kako samo zdrava radna organizacija, s niskim udjelima bolesti, ozljeda i invalidnosti, može Hrvatsku izvući iz aktualne krize i recesije, te poručila kako dobro razrađene mjere zaštite zdravlja radnika treba ugraditi u politike gospodarskog razvoja.
Dalekosežne posljedice
Profesor na bečkom Ekonomskom fakultetu Rudolf Karazman na mobbing gleda kao na "potencijalno smrtonosnu situaciju koja može završiti samoubojstvom ili smrću zbog bolesti izazvanih stresom".
Upozorio je da stres na poslu, pa i onaj uzrokovan mobbingom, izaziva psihička oboljenja (depresiju, agresiju, paranoju, PTSP), neurološke i metaboličke tegobe, gastroenterološke i endokrinološke te bolesti imunološkog sustava, tumore, sociološke bolesti.
Karazman je istaknuo da mobbing jednako loše kao i alkoholizam djeluje na uništavanje radne sposobnosti i psihobiološkog zdravlja.
Utrka za profitom
Predsjednik Odbora Boris Kunst rekao je da se zbog globalizacije i novih tehnologija radno okruženje mijenja, da važna postaje samo trka za profitom, što znači i veći pritisak na radnike i menadžment.
"Ako tome pridodamo krizu i recesiju, zaboravlja se na dostojanstvo čovjeka i čovjek čovjeku postaje vuk", kazao je, ocijenivši da se mobbingom može nazvati i "ovo što Slovenija radi Hrvatskoj".
Kunst je apelirao na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva da ubrza izradu jedinstvenog zakona o sprječavanju mobbinga, te predložio da Odbor i Udruga zajednički organiziraju edukaciju o unaprjeđenju odnosa između radnika i poslodavaca. (Hina)
