Radnici u Hrvatskoj godišnje u prosjeku odrade 1.688 efektivnih sati rada, ali se ne mogu pohvaliti produktivnošću
Hrvatski radnik tijekom jedne godine ne radi 45 dana, ali za njih prima plaću. Prvo, poslodavci radnicima godišnje u prosjeku plate 275 sati ili gotovo 35 radnih dana koje u stvari ne odrade, a riječ je o neizvršenim, a plaćenim satima rada koje prati službena statistika. To su godišnji odmori, bolovanja, zakonom utvrđeni blagdani ili, primjerice, stručno obrazovanje.
Drugo, godišnji fond radnih sati prosječno se "skrati" za dodatnih 84 sata ili više od deset radnih dana koje najčešće plaća država. I tu je riječ o neodrađenim, a plaćenim satima rada, međutim ne plaća ih poslodavac. Taj trošak "nerada" najčešće pokriva država budući da je riječ o bolovanjima dužim od 42 dana i, primjerice, porodiljnim dopustima, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Korejci i Grci preko 2000 sati
Tako se službeni statistički fond o broju odrađenih sati, koji je prema Državnom zavodu za statistiku u 2007. iznosio 2.081, u konačnici svede na 1.688 efektivnih sati rada jednog radnika.
To pokazuje da radnici u Hrvatskoj, primjerice odrade čak 628 sati manje od Korejaca, koji su najradišnija nacija na svijetu. Na OECD-ovoj ljestvici Hrvatska bi se svojim rezultatom svrstala tek na 18. mjesto prema odrađenim godišnjim satima. Ipak donekle tješi činjenica da bi iza nas ostali, primjerice, Nijemci koji prednjače po broju dana godišnjih odmora pa tako godišnje efektivno odrade "tek" 1.433 sata. Uz Koreju, više od 2000 sati godišnje rade jedino radnici u Grčkoj (2.122 sata).
Bez sumnje, radnici u Hrvatskoj po odrađenoj satnici mogu konkurirati europskim zemljama, ali po produktivnosti radnika značajno zaostajemo za drugima. Višegodišnje žalbe poslodavaca potvrdila je i posljednja studija Svjetske banke. Jedino su u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje u okruženju, plaće znatno više u odnosu na produktivnost, što je glavni uzrok skupe radne snage koja odbija investitore, pokazala je studija.
Slovenci 45 posto produktivniji
Samo u usporedbi sa susjednom Slovenijom radnici u Hrvatskoj daleko su manje produktivni. Slovenski radnici očekivano imaju i 30 posto više plaće od hrvatskog prosjeka, ali im je i produktivnost 45 posto veća. Od hrvatskih radnika, produktivniji su i Mađari i Slovaci.
Na razini Hrvatske, podaci DZS-a pokazuju da efektivno godišnje najviše odrade zaposlenici u Zagrebačkoj županiji koji sa 1.720 odrađenih sati godišnje premašuju prosječnu hrvatsku satnicu za 32 sata ili četiri radna dana. Najmanje pak odrade zaposleni u Virovitičko-podravskoj županiji koji su 2007. godine "skupili" svega 1.652 radna sata. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
