Hrvatski građani u pravilu stvarnost percipiraju lošijom nego što ona zaista jest
Hrvatski građani uglavnom žive u vlastitim stanovima ili kućama, a uz njih mnogi imaju i vikendice te građevinska ili poljoprivredna zemljišta. Istraživanje GfK pokazalo je da nam je kupovna moć lani, u dosad najgoroj ekonomskoj krizi, porasla u odnosu na 2008. za oko 37 eura. Istovremeno, u Europi je pala za 800 eura.
Osim toga, plaće su nam među nominalno najvišima u regiji, a produktivnost je najniža, pa je hrvatska radna snaga stoga najskuplja u regiji. Istovremeno, analiza UniCredita pokazuje da je lani je u regiji srednje i istočne Europe smanjena potrošnja i zaduženost kućanstava uz istodobni rast štednje, što sugerira da je financijska slika znatno bolja nego u 2008.
Iz tih se statističkih podataka naslućuje da Hrvatska zapravo i nije u velikoj krizi, a u njoj se živi bolje nego što njeni građani misle i govore, pišu Branka Stipić i Miroslav Kuskunović u Jutarnjem listu.
Bolje na socijalnoj naknadi nego na poslu
Hrvatski su građani u pravilu poznati po tome da stvarnost percipiraju lošijom nego što ona zaista jest. A u stvarnosti, izdašni socijalni fondovi potiču obitelji s više djece da žive od socijalne naknade, što im se isplati više nego raditi. Osim toga, (pre)blaga politika umirovljenja poticala je odlazak u mirovinu relativno mladih ljudi, onih u najboljoj radnoj dobi. Dok, s jedne strane, druge zemlje nastoje financijski strogo sankcionirati prijevremena umirovljenja, koja donose i upola manja primanja, Hrvatska je od početka devedesetih s tržišta rada izbacivala već i četrdesetogodišnjake. Ta se praksa djelomično nastavila i danas, iako su već svi svjesni da je takva mirovinska politika neodrživa.
Glavni razlog povećanja kupovne moći pak, drastično je snižavanje cijena kojim su trgovci bore protiv sve manje potrošnje, a "bogatstvu" je pridonijela i jaka domaća valuta. Dok na razini cijele Europe kupovna moć pada, kod nas se, unatoč kriznom porezu i većem PDV-u, povećala u odnosu na godinu ranije.
Prosječno 142 kvadrata nekretnina
Poznato je da naši građani u značajnom udjelu posjeduju nekretnine, a posebno smo poznati po posjedovanju velikog broja kuća za odmor. Iako točnih statističkih podataka nema, jer novi popis stanovništva slijedi tek nagodinu, ankete koje provode specijalizirane agencije i portali, pokazuju da više od 90 posto građana srednje dobi posjeduje vlastitu nekretninu, a posjeduje je i znatno više mladih nego u europskim zemljama.
Istraživanje koje je, na uzorku od tisuću ispitanika, proveo CentraNekretnina.net pokazalo je da vlasnici nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku imaju 142 kvadrata nekretnina, u što su uključene kuće, stanovi i vikendice.
Nezaposlenima i umirovljenicima nije bolje
Naravno, se ove statistike imaju i negativnu stranu, na kojoj se nalazi vojska od gotovo 300.000 nezaposlenih te dio umirovljenika koji moraju živjeti s prihodima do 2500 kuna. Njima kupovna moć sigurno nije porasla, a na nekretnine koje posjeduju moraju izdvajati značajna financijska sredstva. Ipak, ne odlučuju se često na prodaju i preseljenje u manje stanove.
Dakle, općenitu statistiku podiže značajan broj građana koji efektivno dnevno rade tri do četiri sata, radne sate mogu provoditi na kavi u obližnjem kafiću, primaju plaću znatno veću nego njihovi kolege u novim zemljama EU, voze noviji automobil srednje klase te žive u pristojnom stanu.
Usto, uglavnom su zaposleni u javnim službama i javnom sektoru, koji i podiže statističke prosjeke, budući da se u privatnom sektoru još uvijek radi znatno više, za niže plaće i uz veću nesigurnost. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
