Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je sindikalno organizirano oko 450 tisuća, odnosno jedna trećina, radnika.
Sindikalno organiziranje, posebno u zemljama srednje i istočne Europe, u ozbiljnoj je krizi. Proizlazi to iz istraživanja Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (Eurofound) koja ističe kako je posljednjih desetljeća u mnogim europskim zemljama došlo do progresivne erozije sindikalnog članstva.
Međutim, trend pada broja članova sindikata kao i zastupljenosti sindikalno organiziranih radnika u ukupnom broju zaposlenih nije jedinstven u svim zemljama članicama EU. Istraživanje ne obuhvaća Hrvatsku, no ono što se zbiva u zemljama srednje i istočne Europe ne razlikuje se od zbivanja u Hrvatskoj, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Osam zemalja središnje i istočne Europe, prema pokazateljima istraživanja, karakterizira gubitak članstva sindikalnih centrala, ali i pad zastupljenosti sindikalno organiziranih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Istraživanje je obuhvatilo razdoblje od ranih 90-ih do 2007. godine, a pokazatelji bi vjerojatno bili i lošiji da su vidljivi i podaci za protekle gotovo dvije godine u kojima je kriza pokosila milijune radnih mjesta.
U Hrvatskoj je prema zadnjem prebrojavanju, sindikalno organizirano nešto više od 423 tisuće radnika, no ta brojka ne sadrži i radnike učlanjene u samostalne sindikate koji djeluju izvan jedne od pet sindikalnih centrala. Procjenjuje se da je ukupno sindikalno organizirano oko 450 tisuća radnika, dakle svaki treći zaposleni. Udio sindikalno organiziranih radnika u ukupnom broju zaposlenih lani je tako bio oko 30 posto. No, sindikati su od 2004. kada je prvi puta utvrđivana reprezentativnost do prošle godine izgubili dio članstva. Prije šest godina govorilo se da je oko 40 posto zaposlenih sindikalno organizirano.
Prema podacima Eurofounda, ranih 90-ih je u Austriji 56,2 posto zaposlenih bilo sindikalno organizirano, dok posljednji pokazatelji govore o 36 posto sindikalno organiziranih radnika. Bugarski udio je sa 37,3 posto pao na 17,9 posto, dok su sindikati u Češkoj doživjeli pravi pomor i s nekada 84 posto sindikalno organiziranih radnika pali na 22 posto. Slično je i u Mađarskoj u kojoj je udio sindikalno organiziranih radnika pao s 83 na 15 posto, a u Slovačkoj s gotovo 100 na 20 posto.
U grupi zemalja u kojima je zabilježen barem jedan pozitivan trend, bilo da je riječ o broju članova ili rastu zastupljenosti u ukupnom broju zaposlenih, ubrojeni su Cipar, Italija, Irska, Luksemburg, Španjolska i Norveška. U grupi zemalja s blagim promjenama našle su se Danska, Finska, Švedska,Malta, Slovenija i Velika Britanija. (T. B.)
Izvor: Novi list
