U posljednjih deset godina ubijeno je ukupno 788 novinara
U povodu Dana slobode medija stotinjak novinara okupilo se jučer na prosvjednom skupu kako bi poručili da je novinarstvo javno dobro bez kojega ne bi bilo ni demokracije. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zdenko Duka poručio je da se novinari, zalažući se za istinitije i kvalitetnije novinarstvo, ne bore isključivo za sigurniji položaj svojih kolega unutar redakcija nego i za dobrobit svih hrvatskih građana.
Ustvrdio je da neovisno novinarstvo nije interes političara ili tajkuna čiji su ciljevi često drukčiji, već javnosti koja ima pravo na slobodnu i istinitu informaciju. "Borba za slobodno novinarstvo zato je i borba za kvalitetniju Hrvatsku", istaknuo je Duka.
Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Gabrijela Galić ustvrdila je da slobodno novinarstvo ne može postojati ako novinarima nije osiguran socijalni minimum, podsjećajući da su pregovori o nacionalnom kolektivnom ugovoru nakon dugogodišnjeg truda prekinuti jer poslodavci nisu pristali da se osiguraju osnovna prava zaposlenih u medijima.
Prošle godine u svijetu su ubijena 102 novinara, osam manje nego 2009., priopćio je Međunarodni novinarski institut (IPI), a Reporteri bez granica (RFS) objavili su u povodu Svjetskog dana slobode medija popis 38 najvećih neprijatelja medijskih sloboda. U posljednjih deset godina ubijeno je ukupno 788 novinara, i to najviše u Iraku (177), na Filipinima (96) i u Kolumbiji (50).
Najopasnije područje za novinare je Azija, gdje je prošle godine ubijeno 40 novinara, a nakon nje slijedi Latinska Amerika s 32 ubijena novinara. Po državama, najviše novinara je izgubilo život u Pakistanu (16), nakon toga u Meksiku (12) i u Hondurasu (10). U subsaharskoj Africi život je izgubilo 15 novinara, a osam je ubijeno na području Bliskog istoka i sjeverne Afrike, od kojih šest u Iraku. U Europi je ubijeno sedam novinara, dva u Rusiji i po jedan u Grčkoj, Bugarskoj, Bjelorusiji, Latviji i Turskoj.
Reporteri bez granica objavili su 38 najvećih neprijatelja slobode medija. Europske predstavnike na toj listi predvode čelnici Uzbekistana, Turkmenistana, Azerbajdžana, Kazahstana, Čečenije i Bjelorusije. Prema njima, neprijatelj slobode medija je i ruski premijer Vladimir Putin, zatim talijanska mafija i baskijska ETA. Na popisu su već tradicionalno i libijski čelnik Moamer Gadafi i saudijski kralj Abdulah te talibani i narkokarteli u Meksiku. (T. B.)
