Najbolje stojeća hrvatska regija je Istra, koja nije samo omiljeni ‘drugi dom’ bogatijih građana već i njeni stanovnici imaju najvišu razinu životnog standard, piše Jutarnji list.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta “Razlike u siromaštvu na razini regija u Hrvatskoj: uloga razlika u prosječnim dohocima i nejednakostima distribucije dohodaka”, s najmanjim dohotkom raspolažu stanovnici Virovitičko-podravske i Karlovačke županije, a najizdašniji kućni budžet imaju Zagrepčani i Istrani.
Studija je rađena na temelju Ankete o potrošnji kućanstava i prema njoj je hrvatska obitelj u 2010. prosječno raspolagala sa 86.975 kuna. Pritom su stanovnici Istre imali 27% više od prosjeka, a Zagrepčani su bili u prednosti od 22%.
Nadmoć Istre još je vidljivija pogleda li se razina siromaštva: u toj je županiji siromašno samo 3,9% stanovnika, dok ih je u Zagrebu 7,9%.
Prema mišljenju Ivice Rubila, autora studije, podatke treba uzeti s oprezom. “Moguće je da je u stvarnosti obrnuto, ali Grad Zagreb i Istarska županija sigurno su blizu jedna drugoj po prosječnom dohotku”, objasnio je Rubil.
Ipak, anketa sugerira da su kućni budžeti u Istri najizdašniji, a jedan od glavnih izvora prihoda je plaća. U toj županiji, slično kao i u Zagrebu, stopa nezaposlenosti je u 2011. bila 8,5%, daleko ispod hrvatskog prosjeka, gdje je više nego dvostruko veća. No, očito je da građani imaju i dodatne prihode, vjerojatno najviše od poslova u turizmu. Od koristi je sigurno i blizina Italije, ne samo zbog dolazaka turista i izvan sezone, već i zato što mnogi tamo nalaze neki posao.
Životni standard
Proizvodnja koju metropola godišnje stvara, kako pokazuju podaci DZS-a, daleko je iznad svih drugih županija. Dok prosječan hrvatski BDP po stanovniku iznosi 10.111 eura, u Zagrebu je 17.814, a u Istri tek 12.810 eura. S tim podacima, upozorava Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, također treba biti oprezan.
U Zagrebu su sjedišta velikih kompanija i sve što stvore u godinu dana pripisuje se glavnom gradu, premda rade i zapošljavaju u cijeloj Hrvatskoj. Koncentracija poslovnih aktivnosti u glavnom gradu karakteristična je za sve zemlje, istaknuo je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, a pogotovo za male, postranzicijske zemlje, kao što su Slovačka, Mađarska i Hrvatska. Za njega podaci o dvije županije nisu iznenađenje, a prednost Istre objašnjava i povijesnim i sociološkim razlozima.
“Istra je oduvijek bila najbogatiji dio Hrvatske, povijesno zbog jačeg utjecaja Austrije u Austro-Ugarskoj, blizine Slovenije i Italije te slijedom toga razmjerno ranije industrijalizacije nego drugih dijelova Hrvatske ili područja Dalmacije koja su dugo bila slabo gospodarski povezana s kontinentalnim”, rekao je Bejaković.
Gotovo svaki drugi stanovnik Virovitičke i Karlovačke županije živi u siromaštvu
Od početka krize, oko 100.000 ljudi palo je ispod granice siromaštva, što znači da mjesec prežive s manje od 2.020 kuna ako su samci ili da četveročlana obitelj raspolaže s manje od 4.242 kune u 30 dana.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, siromaštvo u Hrvatskoj neravnomjerno je raspoređeno.
Tri najsiromašnije županije su Virovitičko-podravska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka i njihovi stanovnici žive s dohotkom koji je za trećinu manji od prosjeka Hrvatske, a stopa siromaštva kreće se od 38 do 48%. Dakle, gotovo svaki drugi stanovnik šireg područja Karlovca i Virovitice živi u siromaštvu.
U sve tri županije problem su ne samo niski dohoci već i velika nejednakost. Jer u siromašnijim županijama veća je i nejednakost u raspodjeli dohotka, objašnjava se u studiji Razlike u siromaštvu na razini regija u Hrvatskoj.
“Ako je županija siromašnija, zato što ima dosta nezaposlenih i starijeg stanovništva, velike su i razlike u dohocima. Velik broj ljudi prima naknade za nezaposlene ili mirovine znatno niže od dohodaka za rad2, objašnjava Ivica Rubil, autor studije.
U Virovitičkoj županiji, primjerice, stopa nezaposlenosti porasla je sa 23,9 na 30,5% od 2008. do 2011. godine. Ali sve tri županije imaju vrlo visoku razinu nezaposlenosti, oko 30%.
Kako objašnjava Rubil, 68% razlika u siromaštvu po županijama, u odnosu na siromaštvo u cijeloj Hrvatskoj, može se objasniti razlikama u prosječnom dohotku, a preostalih 32% je od razlika u dohodovnoj nejednakosti.
Izvor: Jutarnji list
