Nakon što je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić u intervjuu za britanski Reuters, po tko zna koji put, zazvao uvođenje eura u Hrvatskoj, profesor monetarne politike i međunarodnih financija sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović za Dnevno.hr otkriva zašto se ova tema toliko forsira.
"Ako bismo brzo prešli na euro, tada bi se izgubila i posljednja poluga funkcioniranja gospodarstva i onda bismo imali fenomen Grčke koja se sada koprca u glibu teških problema, a nema alate za ispravljanje unutrašnje i vanjske neravnoteže u svom gospodarstvu. Brzo uvođenje eura odgovaralo bi dužnicima i uvoznicima koji se plaše tečajnih poremećaja u Hrvatskoj, čemu je u dobroj mjeri kumovala i valutna klauzula. Dakle, nastupilo je drugo poluvrijeme u kojem slijede negativni učinci prethodne duge loše ekonomske politike čije se posljedice žele prebaciti na Europsku središnju banku i na Europsku komisiju čime bi se abolirali svi kumovi današnjih hrvatskih gospodarskih problema i promašenih modela ekonomske politike.", kaže dr. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Lovrinović je poznat i po izjavi da je Hrvatskoj potrebna monetarna resuverenizacija jer kunu doživljavamo kao drugorazredni novac. Za Dnevno.hr objasnio je zašto guverner centralne banke toliko forsira uvođenje eura i je li Hrvatska na takvo nešto uopće spremna?
"Ne radi se tu o nekakvom osobnom forsiranju uvođenja eura, već naprosto o jednoj od temeljnih odredbi o osnivanju Europske unije, a ta je da treba uvesti što prije euro u novu zemlju članicu kako bi se ubrzao proces političkog završetka projekta "Europska unija". Dakle, euru je dan težak zadatak da stvori jedinstvenu državu – recimo, Sjedinjene europske države. Iz teorije i povijesti je poznato da je država ta koja stvara novac, a ne da novac stvara državu. Toga su svjesni i sami začetnici ideje Europske unije i shvatili su dvosjeklost i rizik takve ideje. Prema tome, guverner Vujčić samo radi ono što se od njega očekuje. Doduše, i njemu bi, kao guverneru, bilo lakše što prije prebaciti teret negativnih događaja koji slijede na Europsku središnju banku. Ključni ljudi Europske unije ne bi smjeli dozvoliti sebi grešku dodatne destabilizacije Eurozone i eura, a posebice sada, kada je EU u stanju recesije i teških poremećaja gospodarskih struktura većine zemalja članica."
Kome bi bilo u interesu uvođenje eura?
"Prije svega, određenim interesnim skupinama, a to su uvoznici, dužnici, čak i Vlada, odnosno HNB, jer bi željeli na takav način tehnički izbjeći odgovornost i rješavanje posljedica koje uskoro nastaju. Treba učiniti sve da Hrvatska provede složeni proces restrukturiranja i realnog približavanja prosjeku razvijenih članica EU. Ukoliko bismo brzo prešli na euro, tada bi se izgubila i posljednja poluga funkcioniranja gospodarstva i onda bismo imali fenomen Grčke, koja se sada koprca u glibu teških problema, a nema alate za ispravljanje unutrašnje i vanjske neravnoteže u svom gospodarstvu. Brzo uvođenje eura odgovaralo bi dužnicima i uvoznicima koji se plaše tečajnih poremećaja u Hrvatskoj, čemu je u dobroj mjeri kumovala i valutna klauzula. Dakle, nastupilo je drugo poluvrijeme u kojem slijede negativni učinci prethodne duge loše ekonomske politike čije se posljedice žele prebaciti na Europsku središnju banku i na Europsku komisiju, čime bi se abolirali svi kumovi današnjih hrvatskih gospodarskih problema i promašenih modela ekonomske politike. Sama Eurozona morala bi se zaštititi od takvih zahtjeva, ukoliko ne želi daljnju destabilizaciju eura kojoj bi Hrvatska dodatno doprinijela svojim brzim prelaskom na euro."
Je li nam potrebno odreći se kune?
"Ne. Treba se iskoristiti pozicija monetarne suverenosti koju imamo, a koja je, nažalost, od uvođenja kune do danas, sustavno zatomljivana i zemlja se ciljano ubrzano euroizirana, pa je današnja visoka euroizacija sustava postala glavni argument da se ne može više provoditi suverena monetarna politika. Itekako je moguće, ali za to treba imati vladu koja to želi i stručnjake koji to znaju iskoristiti i provesti. To je stvar političke odluke. Dosadašnje političke odluke su išle u smjeru potiskivanja monetarne suverenosti, čime su stvorene štete po gospodarstvo koje nekoliko puta premašuju sve materijalne ratne štete iz Domovinskog rata. Resuverenizacija monetarnog sustava Hrvatske nije oponiranje uvođenju eura, već naprosto stvar zdrave logike da nešto možete prihvatiti kada ste spremni."
Što bismo dobili/izgubili uvođenjem eura?
"Brzim uvođenjem eura samo bi se produbile gospodarske teškoće, a došlo bi i do porasta cijena u određenim sektorima zbog prilagodbe i korištenja psiholoških prilika. Situacija u gospodarstvu bi se sigurno pogoršala u srednjem roku."
Izvor: Dnevno
