Prema podacima iz Centralnog obračuna plaća (COP), za mjesec studeni ove godine 176 državnih dužnosnika i službenika dobilo je plaću veću od 30 tisuća kuna bruto.
Bruto plaća od 30 tisuća kuna znači najmanje 15.600 kuna neto plaće: taj iznos dobije osoba koja nema nikakvih olakšica i koja plaću prima u Zagrebu, gdje je najveći prirez (18 posto).
Dovoljno je da državni dužnosnik ili službenik živi u Sisku (gdje je prirez 10 posto) i da ima dvoje djece, pa da njegova bruto plaća od 30 tisuća kuna postane neto plaća od 17.300 kuna.
U kategoriju dužnosnika s plaćom većom od 30 tisuća kuna bruto spadaju premijer Zoran Milanović i svi njegovi ministri: ministarske plaće, prema posljednjim dostupnim podacima, kreću se od 16 do 22 tisuće kuna neto.
Ministarstvo unutarnjih poslova još nije u sustavu COP-a, pa ministar policije nije uračunat u ove podatke.
Također, u ovoj statistici još nema profesora, sudaca i drugih javnih službenika. Za sada COP obuhvaća cjelokupnu državnu upravu i pet najvećih bolnica. Ni Ured Predsjednika još nije uključen u sustav COP-a, ali poznato je da predsjednik države ima plaću od 24.700 kuna neto.
Uz premijera, plaću veću od 30 tisuća kuna bruto u Vladi prima još jedan dužnosnik, uz ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić još je jedan dužnosnik MVEP-a u tom platnom rangu, dok uz ministra obrane Antu Kotromanovića još dvoje ljudi s platnog spiska MORH-a ima više od 30 tisuća kuna bruto plaće.
U istom platnom rangu je i 49 saborskih zastupnika: to su uglavnom zastupnici koji su istodobno i predsjednici saborskih odbora ili drugih radnih tijela. Dakle, trećina saborskih zastupnika zapravo prima plaće kao da su dio izvršne vlasti, plaćeni su kao ministri ili čak bolje od njih. Zastupnik koji je predsjednik saborskog odbora i ima neke olakšice dobije bez problema 17.800 kuna mjesečno.
A svi oni imaju još niz pogodnosti koje redovito koriste, kao što su dodatak za odvojeni život, putni troškovi itd. A Sabor ne radi najmanje tri mjeseca u godini!
Plaću veću od 30 tisuća kuna bruto imaju još četiri pilota službenih zrakoplova, zatim glavni državni revizor Ivan Klešić, pučka pravobraniteljica Lora Vidović i ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović.
Ali, najveće iznenađenje iz podataka COP-a svakako je činjenica da su među 176 najbolje plaćenih dužnosnika i službenika u državi čak 93 zaposlenika u zdravstvu. Riječ je o liječnicima iz pet kliničkih bolničkih centara (KBC).
Dakle, 93 liječnika primaju više od 30 tisuća kuna bruto, što znači da im je mjesečna neto plaća najmanje 15.600 kuna. A onima koji nisu iz Zagreba i koji imaju druge olakšice (djeca, uzdržavani članovi obitelji itd.), neto plaća je i puno veća.
Zbog štrajka liječnika, proteklih se mjeseci puno govorilo o plaćama u zdravstvu. Liječnici tvrde da imaju 8000 kuna plaću i da zato štrajkaju, ali podaci iz COP-a govore da je puno liječnika s bitno većim plaćama.
Naime, plaću veću od 20 tisuća kuna bruto u studenome je primilo ukupno 1596 državnih i javnih službenika (prema podacima iz COP-a). Među njima je najviše zaposlenika u zdravstvu: 1186 liječnika s plaćom većom od 20 tisuća kuna bruto radi u pet KBC-a.
Bruto plaća od 20 tisuća kuna u netu iznosi najmanje 11.300 kuna (isplaćena u Zagrebu, bez ikakvih olakšica). U Splitu, na primjer, uz dvoje djece, neto se povećava na 12.800 kuna.
Osim 1186 zaposlenih u zdravstvu, više od 11.300 kuna neto mjesečno primaju svi ostali saborski zastupnici, njih ukupno 108.
U izvršnoj vlasti, dakle po ministarstvima i Vladinim uredima, plaću veću od 20 tisuća kuna bruto primaju još 192 službenika.
Druga brojna kategorija državnih zaposlenika koji imaju taj rang plaće je u MORH-u: njih 71. To su zamjenica ministra, pomoćnici i glavni tajnik, a ostalo su vojni časnici.
I u ovoj kategoriji plaća nalazi se Direkcija za službene zrakoplove sa svojih pet djelatnika. Ne samo čelnici nego i službenici neovisnih tijela javne vlasti također imaju dobre plaće.
U Državnom uredu za reviziju 11 ljudi prima više od 20 tisuća kuna bruto, u Državnom izbornom povjerenstvu na takvoj je plaći sedam službenika, u Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa njih šest, u Uredu pučkog pravobranitelja pet, u Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom troje, a u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova dvoje službenika.
U studenome je iz COP-a plaću dobilo ukupno 57.228 službenika i dužnosnika. Isplaćeno je ukupno 500 milijuna kuna (iznos za sve bruto plaće). Nije to sav novac koji država troši na svoje službenike. COP još nije obuhvatio sve institucije, u prvoj fazi su u sustav ušla ministarstva (sva osim MUP-a).
Izvor: Jutarnji.hr
