Svjetski dan štednje slavi se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu.
Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.
Većina donesenih rezolucija odnosila se na bolju suradnju među bankama, koju se namjeravalo ostvariti kroz osnivanje Međunarodnog instituta štednih banaka. Uzme li se u obzir nestabilnost perioda u kojem su se navedeni događaji događali, trebalo je vratiti povjerenje štediša u sustave i dodatno educirati ljude kako bi shvatili važnost štednje.
Štednja je jedan od temelja rasta i razvoja svake zemlje preko kojeg se dolazilo do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija, te se u tom pogledu do danas nije ništa promjenilo. Posljednji dan kongresa profesor Filippo Ravizza je proglasio Svjetski dan štednje, čija se tradicija zadržala do danas diljem svijeta, na način da kreditne institucije najčešće daruju štedne kasice, nagrađuju najvjernije štediše, doniraju određena sredstva u dobrotvorne svrhe, ili otvaraju svoja vrata najmlađima koji imaju priliku posjetiti banke i saznati nešto o njihovom poslovanju.
Kod nas je još uvijek aktualna tema komplet Vladinih mjera kojima je cilj smanjiti poreze temeljem rada, a oporezovati kapital. Među njima je smanjenje stope oporezivanja dohotka, uvođenje poreza na kamate na štednju, ali i poreza na nekretnine, početkom 2016. godine. Ovim mjerama također se želi potaknuti veća potrošnja, koja bi svakako doprinijela i uspješnijem poslovanju hrvatskih tvrtki.
Porez na kamate na štednju izazvao je najveći interes javnosti, stoga je portal MojPosao istražio što građani misle o ovoj mjeri u anketi provedenoj na više od 1100 ispitanika.
Istovremeno, anketa provedena na temu kako građani podmiruju svoje svakodnevne troškove pokazuje da svoje troškove u potpunosti uspijeva podmiriti svega 32% ispitanika, dok ostali ističu kako moraju posegnuti u 'minus' na računu, uzeti kredit ili posuđivati novac.
Izvor: Doznajemo.com
