Upravljanje razvojem proizvoda (i menaždmentom općenito) krcato je klišejima.
Po definiciji, klišej je naravno nešto što je istinito, ali nije originalno. Dobar klišej podsjeća nas na dobre menadžerske prakse koje nažalost često zaboravljamo ili ih ne prakticiramo dovoljno često.
U nastavku slijedi 15 kliješa koji vam mogu pomoći u poslu i produktivnosti u svakodnevnom radu.
1) Manje priče, više rada.
Ljudi vole igrati igre očekivanja, a to je uvijek loše za suradnju unutar tima, s menadžerom ili klijentima. Klišej koji kaže "manje priče, više rada" ljudi često s ponosom ističu. Ako radite u timu ili s klijentima, 'postavljanje očekivanja' ne bi trebala biti igra, već obaveza. Objasnite koelgama u što vjerujete, u najboljoj namjeri, što namjeravate učiniti i učinite sve kako biste to ostvarili. Dobro je biti poznat po tome da ispunjavaš svoja obećanja.
2) Loša vijest se brzo širi.
Pobrinite se i sami da bude tako. Kada u kvalitetnom timu stvari pođu krivo, takvu informaciju treba brzo razotkriti. Pokušaj sakrivanja loših vijesti kreira klimu nepovjerenja i manjka transparentnosti. To je posebno izraženo u timovima u kojima se dobre vijesti brzo iskomuniciraju, a postoji očiti nedostatak loših vijesti.
3) Pametan piše.
Svakodnevno se suočavamo s kompleksnim izborima oko toga što ili na koji način nešto učiniti kako bismo ostvarili najbolji rezultat. I dok su neki ljudi odlični u spontanom debatiranju, većina ne posjeduje talent izložiti spontane i kvalitetne ideje na strukturirani način.
Kada se suočavate s nečim kompleksnim, provedite vrijeme promišljajući o strukturi problema, zabilježite bitne natuknice ili rečenice pomoću kojih na najjasniji način možete izložiti problematiku, a zatim to podijelite s ostalima. Svaki bitan dogovor popratite pisanom formom jer jasnoću napisanog gotovo ništa ne može zamijeniti. Ako očekujete da kolege pamte sve bitne informacije koje s njima želite podijeliti, nemojte ih kriviti ukoliko nešto zaborave.
4) Prakticirajte transparentnost.
Zapravo i nema razloga da tajite informacije, posebno ako su bitne za rad vašeg tima. Znate li nešto, a ne želite da to znaju i drugi, ili to možete iskreno podijeliti ili možete iznijeti svoje osobno mišljenje o toj temi. Dijeljenje informacija i znanja s kolegama stvara kvalitetno radno ozračje, a i smanjuje opasnost donošenja pogrešnih poslovnih odluka.
5) Ako nemate točku gledišta, nemate pogled.
Ponekad nam uslijed svakodnevnih obaveza i obavljanja operativnih zadataka izmiče 'šira slika' tvrtke, poslovanja, razvoja proizvoda/usluge i sl. Tvrtke ne funkcioniraju na način da osmisle par ideja, a zatim implementiraju rješenja koja dovode do odličnih rezultata, posebno ne kada je u pitanju osmišljavanje novog proizvoda ili usluge. Važno je da svaki od vaših zaposlenika ima pravo na svoj jedinstveni pogled te vlastitu viziju sebe i svoje uloge u tvrtki.
6) Otkrijte svoj magični pokretač.
Važno je znati što čini vaš tim jedinstvenim, posebno u odnosu na konkurenciju. Ponekad naprosto i ne možete definirati specifičnosti, ali znate da vlada generalno ozračje koje je sjajno. To je vaša tajna, poseban sastojak zbog kojeg cijela priča funkcionira. To npr. može biti vaš brend, poslovni model ili nešto treće. Pokušajte prepoznati o čemu se radi i paziti da bez toga nikad ne ostanete, jer je to magični pokretač vašeg posla.
7) Ne tražite izvješća, osim ako vam ne pomažu u obavljanju posla.
Ako ste menadžer, imate autoritet od zaposlenika tražiti bilo kakva izvješća, analize i sl. Ipak, snažni menadžeri ne 'treniraju strogoću' na ovaj način. Umjesto toga, vodite svoj tim na način da razumiju koje su im točno informacije potrebne kako bi mogli poboljšati svoju izvedbu.
8) Ne gomilajte sadržaj.
Puno je toga što morate pratiti: resursi, budžet, promet, dobit, svakodnevni zadatci. Nikada nemojte posjedovati dvije verzije izvješća/analize. Razgovarate li o nečemu sa svojim zaposlenicima i imate različite poglede na temu, izgubit ćete previše vremena na analizu koji su podatci vjerodostojniji.
9) Sukobi su dosadni i nitko ne pobjeđuje.
Ljudi u timu rijetko će se kada jednoglasno složiti oko nečega. Najgora stvar koja se može dogoditi su žestoki sukobi mišljenja. Kada se to dogodi i cijela priča dođe do 'pobjednik/gubitnik' situacije, nitko nije na dobitku, a svi su na gubitku. Jednom kada razmjena mišljenja počne nalikovati na bojno polje, najkvalitetniji članovi tima pokušat će pronaći način kako da pobjegnu iz naizgled bezizlazne situacije.
10) Nikada ne glasajte o nečemu.
U teoriji, kada tim mora donijeti odluku, glasovanje se čini kao odlična ideja. Što god radite i koliko god to zanimljivo bilo, gotovo je sigurno da će barem jedna osoba imati drugačije mišljenje. Stoga se postavlja sljedeće pitanje: ako ste odlučili glasovati, očekujete li vladavinu većine, postizanje konsenzusa ili su neki glasovi 'jednakiji od drugih'?
Jednom kada ste se odlučili za glasovanje, izbor pada na odluku iz čijeg će provođenja biti isključeni ljudi koji se s idejom nisu složili i vjerojatno ćete ih izolirati. Vodstvo bi trebalo podrazumijevati uvažavanje i nastojanje da svatko daje svoj specifičan doprinos. Jednako tako, trebalo bi podrazumijevati zauzimanje stava i sposobnost vjerovanja u vlastitu viziju.
11) Kada nadređenom predstavljate alternativu (n), on će uvijek odabrati 'n+1' opciju.
Ako su vas zamolili da osmislite rješenje nekog problema ili ste sami naišli na problem koji morate riješiti, ali trebate pomoć drugih, prezentacijom alternativnih rješenja ozbiljno riskirate. Iskustvo kaže da je najbolje predstaviti jedno rješenje, a sve ostalo tretirati kao alternative koje ćete izložiti tek ako to rješenje nije prihvaćeno.
Naime, popis rješenja gotovo bez iznimke navodi ljude na to da pokušaju osmisliti neko 'deseto' rješenje koje bi zapravo trebalo biti kombinacija svih alternativa koje ste predložili. Jedina konstruktivna debata vodi se kada nudite pojednostavljena rješenja kao što su: trošak/kvaliteta, jeftino/profitabilno, maleno/brzo, jer na taj način sastanak ide u smjeru pronalaženja ideja koje će pokušat pomiriti ove dvije krajnosti, umjesto da se gubi vrijeme na rasprave u kojima se pokušava spojiti nespojivo.
12) Sastanci ne donose ništa dobro, stoga niti ne pokušavajte.
Ukoliko ste došli do točke kada trebate donijeti odluku o vrlo bitnoj stvari i to na sastanku, postoji velika šansa da odluku nećete donijeti. Čak i ako ste imali najozbiljniju namjeru donijeti odluku, netko će vam 'uletjeti' s alternativom o kojoj niste razmišljali, zatim će netko drugi 'nabaciti' još nekoliko dodatnih ideja i prije nego što ste se snašli, sastanak je završio, a ideja s kojom ste ga organizirali u potpunosti se razvodnila i više niste u ništa sigurni.
13) Radite na stvarima koje su bitne, a ne hitne.
Zahvaljujući alatima kao što su e-mail, društvene mreže, SMS i različite vrste obavijesti, podsjetnika i sl. vrlo je lako izgubiti fokus i usmjeriti pažnju na nešto što je u danom trenutku potpuno sporedno. Istovremeno, s obzirom na veliku količini stresa i posla na radnome mjestu, svi mi podsvjesno gravitiramo obavljanju onih zadataka koji nam djeluju 'izvedivo'. Često puta je puno lakše gurnuti glavu u papire i zabavljati se operativnim poslovima, nego izdvojiti vrijeme kako biste popričali sa svakim članom svog tima, provjerili kako rješavaju svakodnevne zadatke, nailaze li na poteškoće ili jesu li klijenti zadovoljni.
14) Proizvod ne dostavljate s popisom stvari koje ste htjeli, ali niste učinili.
Najstresniji dio razvoja bilo kojeg proizvoda je popis stvari koje morate 'rezati' uslijed nedostatka vremena ili resursa. Takav popis čak i nije dobro imati, iz dva razloga: prvo, zbog njega se osjećate loše, a drugo, kad god mislite da ćete nešto napraviti u skoroj budućnosti, to će se dramatično promijeniti jdnom kada kupci počnu koristiti vaš proizvod. Jednom kada dostavite proizvod, to je to što ste napravili i niste dužni (niti tržištu niti zajednici) iskomunicirati da postoji još nešto što ste 'htjeli napraviti, ali niste stigli/mogli“.
15) Ako ste zanimljivi, netko se neće složiti s onim što imate za reći.
Neovisno o tome pišete li blog, službeno pismo, obraćate se grupi ljudi ili medijima, pod pritiskom ste. Morate iznijeti jedinstveno viđenje stvari i moraju vas čuti. Izazov leži u sljedećem: ako kažete ono s čime se svi slažu, niste zanimljivi za daljnji dijalog. Stvarnost je takva da, ako pokušavate promijeniti stvari ili potaknuti dijalog, nužno će se naći netko tko se ne slaže s onim što imate za reći. Vi ćete, naravno, iz toga nešto naučiti i postoji dobra šansa da ste možda bili u krivu, a to vam pak daje priliku da razvijate nove ideje i pristupe.
Biti zanimljiv nije isto što i biti uvredljiv, kontradiktoran, ciničan ili negativan. Radi se naprosto o tome da znate artikulirati svoje viđenje stvari te demonstrirati svoje znanje na kompleksan i dinamičan način te ukazati da je istina uvijek 'siva'.
Izvor: LinkedIn
