Iz rezultata analize vidi se da rast sektora najvećim djelom dolazi iz izvoznih aktivnosti što znači da je domaći ICT konkurentan i nalazi svoje kupce izvan naših granica.
Hrvatska udruga poslodavaca, HUP- Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je u prostorijama HUB385 rezultate analize hrvatskog ICT sektora. Analizu su predstavili Boris Drilo, predsjednik i Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge.
Analizu poslovanja hrvatskog ICT sektora za 2016. izradila je tvrtka Bisnode, a prezentirani rezultati su pokazali kako ICT sektor ima dvojaku ulogu u gospodarstvu.
Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna. Iz rezultata analize vidi se da rast sektora najvećim djelom dolazi iz izvoznih aktivnosti što znači da je domaći ICT konkurentan i nalazi svoje kupce izvan naših granica. Razina prihoda u RH je ostala nepromijenjena, što znači da se procesi digitalizacije ne ubrzavaju već stagniraju - što svakako nije pozitivan pokazatelj.
U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 19 posto i dosegli su 6 milijardi kuna. Na domaćem tržištu prihod raste za skromnih 3,2 posto,ali se trend rasta nastavlja, što je pozitivno.
Razina ulaganja u 2016. godini je bila veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije. U periodu političke stabilnosti očekujemo veći iskorak u ovom području.
ICT sektor je važan za ukupno gospodarstvo RH jer raste puno brže od ukupnog gospodarstva te bi fokus države upravo i trebao biti na takvim sektorima, jer je rast ukupnog BDP-a na razini od 2-3 posto godišnjeg rasta, a ICT industrija godišnje raste 4 posto.
„Želimo poručiti kako je turizam kao tercijarna djelatnost važna za naše gospodarstvo, ali bi ipak trebalo staviti fokus na primarne i sekundarne grane, koje se razvijaju brzo, među kojima je i ICT. ICT ima potencijal daljnjeg rasta, no bez sluha i pomoći države neće se dogoditi veći multiplikativni efekti koje bi ICT kao industrija mogla polučiti.“, zaključio je Drilo.
U prošloj godini stvoreno je 1.300 novi radnih mjesta, od ukupno oko 33.000 zaposlenih u ICT sektoru. Telekomunikacije kao sektor doživjele su velike udare, ukinut je roaming i sve je veća konkurencija, ali se unatoč tome na segmentu telekomunikacija također događaju pozitivni pomaci i raste prihod.
Što se tiče segmenta ICT proizvodnje, ostvareni su značajni prihodi od 3,9 milijardi kuna, a broj zaposlenih i tu raste te je izvoz je dosegao više 60 posto ukupnih prihoda u tom specifičnom dijelu ICT sektora.
U segmentu softvera i usluga ostvareno je preko 8 milijardi kuna ukupnog prihoda, izvoz raste strelovito, čak 31 posto ukupnog prihoda se ostvaruje na izvoznim tržištima. Izvoz po zaposlenom također raste, što znači da se usluge mogu bolje naplatiti vani nego kod nas. Računalno programiranje je segment koji je iznimno ovisan o ljudskom kapitalu te rast tog sektora direktno ovisi o raspoloživom broju ljudi. „Smatramo da bi trebalo napraviti reviziju industrijske strategije i Strategije pametnih specijalizacija. U periodu koji smo promatrali od 2008. do 2016. – ICT sektor je generirao 6.000 novih radnih mjesta te 42 milijardi kn izvoza i stvorio 66 milijardi kuna dodatne vrijednosti za državu, ovo su značajne brojke.“, izjavio je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge.
„Što se tiče simulacija rasta, projekcije su da bi se do 2025. godine moglo napraviti puno , ako se nastave trendovi i stope rasta kakve su sada. „Mogli bismo do 2025. godine doći do novih 10.000 radnih mjesta programera, samo u podsektoru računalnog programiranja.“, zaključuje Balen
Trebalo bi dodatno maksimizirati iskorištenje potencijala koja nose EU sredstva koja su raspoloživa i koja se mogu utrošiti u svrhu projekta digitalizacije države, kako bi se stvorila temeljna infrastruktura za razvoj digitalnog društva.
Obrazovni sektor treba se pozabaviti zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru kako bi se definirali standardi zanimanja za budućnost. Treba pomagati da se postojeći kapaciteti iskoriste te da se smanji broj studenata koji odustaju od studija. Porast broja ljudi u ICT sektoru se neće ostvariti bez faktora privlačenja ljudi izvana. Iznalaženje načina dobrih praksi iz drugih zemalja u privlačenju radne snage u ICT sektor, poput garancija za mlade, doškolovanja i prekvalifikacije su iznimno važne.
