Iva Skorin (30) iz Primoštena prije četiri godine otišla je raditi u Njemačku kao medicinska sestra. Vratit će se, kaže, ako nađe zadovoljavajuće radno mjesto.
U Njemačkoj radim kao medicinska sestra. Moja plaća je između 3000 i 4000 eura, ovisno o nedjeljama i praznicima koje odradim. Za isti posao u Hrvatskoj bih zaradila između 6000 i 7000 kuna, kaže za 24sata Iva Skorin (30) iz Primoštena, koja je prije četiri godine otišla raditi u njemački grad Dortmund.
Ondje je zaposlena u privatnom hospiciju te radi na dječjoj intenzivnoj njezi. Ima dva fakulteta jer je, osim za medicinsku sestru, završila za radiološkog tehnologa, a glavni motiv odlaska iz Hrvatske bilo je razočaranje jer nije mogla dobiti posao iako se stalno javljala se natječaje.
"Većina mojih kolega radiologa ne radi u struci jer ne mogu pronaći posao. Natječaji koji se otvaraju su za dvije osobe najviše, a ionako ih dobiju oni koji imaju vezu", kaže Iva. Željela bi se za dvije godine vratiti u Hrvatsku, ali pod uvjetom da je ovdje čeka zadovoljavajuće radno mjesto. "Imam kredit za stan u Zagrebu i još moram dvije godine raditi ovdje da ga otplatim. Ako bude posla, vraćam se. Radim 18 noćnih smjena u mjesecu, a smjena mi traje po 12 sati. Netko tko računa da će ovdje odraditi stotinjak sati tjedno i živjeti od toga u velikoj je zabludi jer su troškovi života visoki", kaže Iva i dodaje da unatoč gustom poslovnom rasporedu uspije pronaći vremena za izlaske i uživanje. Zbog velike satnice ima pravo na slobodne dane, koje troši na putovanja, a najmanje tri do pet puta na godinu dolazi u Hrvatsku.
Iva je samo jedna od mnogobrojnih zdravstvenih djelatnika koji odlaze iz Hrvatske razočarani u sustav koji im ne omogućava da se zaposle niti da napreduju ako uspiju dobiti posao.
"Svakodnevno dobivam zahtjeve liječnika koji žele napustiti Hrvatsku. Trenutačno oko 900 njih ima sređenu dokumentaciju za odlazak u inozemstvo i mogu iz Hrvatske otići odmah", kaže za 24sata doc. dr. sc. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK). Dodaje da liječnici ne mogu otići raditi u inozemstvo bez dokumentacije koju im osigurava HLK.
"Od ulaska u EU zaprimili smo više od 1500 zahtjeva, a bespovratno je otišlo 600 liječnika. Najviše odlaze anesteziolozi, radiolozi i psihijatri, a to dodatno opterećuje situaciju svim ostalim strukama jer, primjerice, bez anesteziologa nema operacije", upozorava dr. Goluža. Prema njegovim riječima, unazad nekoliko godina pojavio se novi trend vrbovanja studenata medicine na završnim godinama.
"Strane kompanije preko head huntera vrbuju studente na završnim godinama studija i nude im stipendije i učenje jezika. S njima sklapaju ugovore kojima ih obvezuju da će nakon završetka studija ići u te zemlje i u njihovim zdravstvenim ustanovama odraditi specijalizaciju. Specijalizacija traje pet godina, a pritom računaju da će se u tom razdoblju mladi liječnici već priviknuti na život u drugoj zemlji i neće se željeti vratiti. Stipendija iznosi oko 2000 kuna na mjesec, a u ovom trenutku imamo 150 studenata koji su takve ugovore već potpisali", objašnjava predsjednik HLK.
Komora je prije dvije godine napravila veliko istraživanje na uzorku od 1500 mladih liječnika u dobi do 40 godina. "Prosječna dob odlaska je 37 godina. Od svih anketiranih, njih 60 posto odgovorilo je da bi odmah i bez razmišljanja otišli u inozemstvo kad bi dobili adekvatnu ponudu. Njih 30 posto kazalo je da bi razmislili o tome, a svega 10 posto ispitanika ostalo bi u Hrvatskoj bez razmišljanja. Odgovarajući na pitanja o razlozima odlaska ispitanici su kazali da financije nisu glavni motiv. Presudno je nezadovoljstvo radnom sredinom s obzirom na enormnu satnicu koju liječnici u Hrvatskoj odrađuju. Godišnje prekovremeno rade tri milijuna sati, što znatno utječe na kvalitetu života. Nezadovoljni su i činjenicom da ovdje ne mogu ostvariti svoje profesionalne ambicije. Naime, na određene pozicije mogu doći tek s godinama iskustva bez obzira na svoju kvalitetu rada, odnosno dok netko ne ode u mirovinu. Vani to nije slučaj. Kao dodatne razloge iseljavanja navode međusobne odnose prema kolegama, pravnu nesigurnost, promjene zakona koje ne idu u prilog liječnicima. U konačnici nezadovoljni su statusom u društvu te stambenim zbrinjavanjem", kaže dr. Goluža.
Državne institucije ne reagiraju
Dodaje kako je o rezultatima ovog istraživanja obavijestio sam sve nadležne institucije, od premijera, predsjednice, ministra zdravstva, ministra financija i ministra pravosuđa. "Do danas nitko od njih nije poduzeo niti jedan korak da se to promijeni. Zato smo u Hrvatskoj liječničkoj komori poduzeli niz koraka. Ugovorili smo članovima policu osiguranja koja pokriva sudske troškove nastale zbog njihova profesionalnog djelovanja. Osigurali smo im i besplatnu policu dopunskog osiguranja. S jednom bankom dogovorili smo jeftinije stambene kredite, što je do sada iskoristilo oko 5000 naših članova.
Dodatno smo pokrenuli niz mjera za stručno osposobljavanje kojima liječnicima omogućavamo edukaciju i usavršavanje u svjetskim prestižnim centrima kako bi prikupljeno znanje vratili u Hrvatsku. Iz europskih fondova povukli smo 30 milijuna kuna za potrebe stručnog osposobljavanja te u konačnici poduzeli niz manjih mjera kojima članovima želimo olakšati život u Hrvatskoj, poput jeftinijih usluga i proizvoda. No nažalost, s obzirom na ukupno stanje s liječnicima u perspektivi ne vidim da će opadati broj zahtjeva za odlazak u inozemstvo", zaključio je predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Izvor: 24sata.hr
