Prema mišljenju ekonomskih analitičara, tri su ključna razloga za to.
Broj osoba koje su u travnju uplatile mirovinsko osiguranje iznosio je 1,557.687 i bilo ih je oko 37.000 više nego u istome mjesecu lani.
To i nije iznenađujuće ima li se u vidu da je u ožujku i travnju prošle godine, nakon izbijanja pandemije, uslijedilo veliko otpuštanje zaposlenih. No, podaci HZMO-a pokazuju da je u ovogodišnjem travnju bilo više osiguranika nego u istome mjesecu 2019., za njih 12.162. To je ipak teže objasniti s obzirom na pretpandemijsku ekonomsku aktivnost i pozitivne trendove na tržištu rada. Taj prilično optimističan pokazatelj kretanja broja zaposlenih, točnije osiguranih, prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta rezultat je triju ključnih faktora.
"Prvo, mjerama za održavanje zaposlenosti izbjegnut je veći pad zaposlenosti u najpogođenijim djelatnostima. Drugo, država je povećavala zaposlenost u "vlastitoj režiji", odnosno u javnom sektoru, prije svega u obrazovanju i zdravstvu. I treće, zaposlenost je povećana u nekoliko propulzivnih sektora koji iznimno dobro posluju u posljednje vrijeme, usprkos pandemiji i potresima, ili čak upravo zbog njih", objašnjava Nestić.
Sektori u ekspanziji su građevinarstvo, IT, poslovne usluge koje, između ostalog, sačinjavaju consulting, pravne i računovodstvene usluge, promidžbu, kao i arhitektonske djelatnosti, inženjerstvo, ispitivanja i analize, jutarnji list.
Priprema sezone
S oporavkom ekonomije poduzetnici su počeli i pripreme za sezonu. U usporedbi s ožujkom, kaže Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA, broj osiguranika je povećan za 10.750, a gotovo 30 posto njih (3187) dolazi iz ugostiteljstva, odnosno djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
"To održava pozitivna očekivanja u pogledu normalizacije putovanja i početka sezone. Uz ugostiteljstvo, visok doprinos rastu dolazi i od prerađivačke industrije, osobito u sektorima proizvodnje hrane i duhana, te u građevinarstvu.“
Iako su podaci HZMO-a ohrabrujući, oni koji uplaćuju mirovinsko osiguranje ne moraju biti i zaposleni. Tako osobe koje su ostale bez posla mogu same sebi nastaviti uplaćivati osiguranje, a u kategoriji osiguranika su i oni na stručnom osposobljavanju i nemaju zasnovan radni odnos. Ipak, Nestić smatra da su podaci HZMO-a dobar i pouzdan pokazatelj tekućih kretanja na tržištu rada. Jer, službeni podaci DZS-a o zaposlenosti najmanje se jednom godišnje revidiraju, i to u pravilu na više.
Izvor: jutarnji list
