Neprijavljenog rada ima u svim sektorima, ističu se ugostiteljstvo, graditeljstvo i trgovina
Neprijavljeni rad, odnosno rad na crno, kako se kolokvijalno naziva, još uvijek je široko rasprostranjen u Hrvatskoj, no upravo stoga što nije reguliran (prijavljen), točni podaci ne mogu biti poznati, nego se država i institucije vode procjenama. Također, treba podsjetiti kako nije riječ samo o posve neprijavljenim radnicima, nego i o, primjerice, prijavi na minimalnu plaću uz isplatu razlike "na ruke", prekovremenom radu bez njegove evidencije i plaćanja... Ističe to Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) prenosi glas-slavonije.hr.
Nacionalni plan
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2019. godine, čak 42 posto ispitanika iz Hrvatske osobno poznaje nekoga tko radi bez prijave, ili dio plaće prima "na ruke". Za usporedbu, prosjek u EU-u je 33 posto. Istraživanja o udjelu sive ekonomije u BDP-u Hrvatske pokazuju tendenciju njegova laganog smanjivanja, ali i procjene da se radi o udjelu većem od jedne četvrtine, kao i to da se Hrvatska po tom indikatoru nalazi pri vrhu EU-a - na trećem mjestu. Proljetos je usvojen Nacionalni plan za suzbijanje neprijavljenog rada u RH za razdoblje od 2021. do 2024. godine kojim se uvode nove mjere borbe protiv rada na crno. Osim što će poslodavci plaćati kazne zbog zapošljavanja na crno, planira se i uvođenje javnih registara dobrih i loših poslodavaca. I njihova javna objava.
- Izvješća inspekcije rada pokazuju da je neprijavljen rad prisutan u svim sektorima, ali se posebno ističu ugostiteljstvo, graditeljstvo i trgovina na malo. Poseban problem je i najrazličitiji spektar usluga koji se odvija po privatnim prostorima, primjerice kućni popravci, kozmetičarske ili frizerske usluge i slično. Neprijavljeni rad može imati više pojavnosti, ključno je prepoznati da se radi o širokom spektru zakidanja radnika i države te nelojalnoj konkurenciji prema drugim poslodavcima, pa na taj način i pametno utjecati na svaki pojavni oblik, kroz pojačane inspekcijske nadzore, pametne porezne politike i motiviranje radnika da ne sudjeluju u takvim praksama. Svakako treba iskoristiti potencijale digitalizacije i informatizacije prema uzoru na druge zemlje kao što je to primjerice Latvija, koja se s problemom neprijavljenog rada u građevinskom sektoru obračunala kroz uvođenje sustava tzv. fiskalizacije radnog vremena - navodi primjer Novosel.
SSSH je sudjelovao u izradi Nacionalnog plana, kao i pratećeg Akcijskog plana, u koje je ugrađen niz njihovih prijedloga te su u ovom sindikatu zadovoljni njegovim sadržajem. Ono što posebno cijene je pomak prema zaštiti prava radnika, odnosno mogućnost zakonske presumpcije postojanja radnog odnosa. Naime, dok se dosadašnji pristup temeljio na izricanju novčane kazne i zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcu u trajanju od mjesec dana, novim rješenjem moći će se i po službenoj dužnosti utvrditi dužnost poslodavca da uplati doprinose za posljednja tri odnosno šest mjeseci, ali i obveza isplate plaće radniku.
Prema raspoloživim podacima iz 2020. godine, inspektori rada Državnog inspektorata u toj su godini obavili 8101 inspekcijski nadzor u području radnih odnosa, pri čemu je u nezakonitom radu zatečeno 730 radnika kod ukupno 168 poslodavaca.
Vaučeri
Kod oko dvije trećine radilo se o osobama koje nisu bile prijavljene na socijalno osiguranje, a kod jedne trećine radilo se o strancima koji nisu imali odgovarajuću dozvolu za boravak i rad, što je također vrsta neprijavljenog rada.
Započela je još jedna sezona radova u poljoprivredi koji, zbog svoje sezonalnosti, imaju kratak tok izvršavanja i zato traže veliki broj sezonskih radnika. No i oni su u uskoj vezi s radom na crno.
- Sezonski radnici u poljoprivredi su najranjiviji na tržištu rada. Osim zakidanja radnika za njihova prava iz socijalnog osiguranja, često je slučaj da se radi i o dugotrajno nezaposlenim, slabo zapošljivim osobama koje su u strahu od gubitka naknade za nezaposlenost. To je također nešto što se može prepoznati i legalizirati pametnim usklađivanjem odredbi - kaže Novosel.
Kao rješenje krenulo se, od 2012. godine, s izdavanjem vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi, takozvanih vaučera. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje su izvijestili kako je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. u njihovoj bazi podataka evidentirano 20.826 razdoblja osiguranja ostvarenih na temelju vaučera. Za tekuću godinu ti podaci još ne postoje, jer tek istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima prema posebnom propisu, sezonski radnik u poljoprivredi dužan je HZMO-u dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te godine.
- Vaučeri su adresirali problem specifičan za ovu djelatnost, a to je potreba brzog i fleksibilnog angažmana radnika. No, kao i kod svakog rada na crno, teško je utvrditi koliko ga doista ima, bez obzira na to što je došlo do određenih zakonskih prilagodbi. Prema nekim analizama, broj sezonaca koji rade na crno mogao bi biti i dvostruko veći od onih koji su zakonito prijavljeni - kaže Novosel.
Sada je još veći problem što je gotovo nemoguće naći dovoljno zainteresiranih sezonskih radnika. Zbog toga su se veliki proizvođači, primjerice grožđa, masovno odlučili na kupnju specijalizirane mehanizacije za branje. Kako bi na simpatičan način riješio "muku" branja jabuka, Stjepan Dumančić odlučio je otvorio vrata svoga voćnjaka u Čemincu. U tjednu od 6. do 12. rujna posjetitelji mogu doći i sami ubrati koliko god jabuka žele. Cijena kilograma jabuka je tri kune, a limita po osobi nema. Za ovakav potez, kaže, odlučio se prvi put, a dijelom ga je na to potaknuo kroničan nedostatak radne snage.
Izvor: glas-slavonije.hr
