Njemačka protiv jeftine radne snage

Dolazi li kraj popularnom gastarbajterstvu u trenutku kada se Njemačka suočava sa najvišom stopom nezaposlenosti još od poslijeratnog razdoblja?

Ovog se tjedna njemački kancelar Gerhard Schroder sastao sa članovima svojeg kabineta ne bi li raspravili alarmantnu situaciju na tržištu rada te poduzeli odgovarajuće mjere. Sa stopom nezaposlenosti od 12,5%, odnosno 5 milijuna Njemaca na burzi te padom prosječne nadnice za 1,2% u samo godini dana, pretpostavlja se kako ce Schroder traziti proširenje zakona o radu iz 1996. Njime se regulirao rad građevinskih radnika iz drugih zemalja, odnosno, isplaćivanje jednakih nadnica za sve 'bauštelce'.

Prema podacima njemačke , samo je prošle godine u Njemačkoj na pakiranju mesnih proizvoda radilo nekoliko tisuća radnika iz istočne i srednje Europe koji su za sat svojeg rada dobivali 9,5 eura u usporedbi sa 25 eura koliko su potraživali domaći radnici. Trend je doveo do 20,000 nezaposlenih njemačkih mesara. Novinske podatke potvrđuje i istraživanje američke konzultantske tvrtke koje je otkrilo kako je zaposliti radnu snagu iz nekih novopridošlih (i budućih) članica EU daleko isplativije nego li domaću radnu snagu, preciznije, više od 4 puta jeftnije!

Naime, prosječna godišnja plaća radnika 'stare' Europe iznosi oko 50 000 eura dok je primjerice u Sloveniji ili Litvi ispod 5000 eura. Problem europske nezaposlenosti objašnjen je i porastom investicija u novopridošle članice EU, izvorište jeftine radne snage, a koje su prema podacima samo u 2004. godini iznosile 36 milijardi američkih dolara.