Sudeći prema šturim statističkim podacima, u Hrvatskoj na crno radi oko sto tisuća radnika. Neki procjenjuju da je ta brojka mnogo veća te da iznosi čak 400.000.
Nove promjene u radu Državnog inspektorata koji će ubuduće na 30 dana zatvarati poduzeća koja zapošljavaju radnike na crno, mali i srednji poduzetnici iščekuju sa strahom i nelagodom.
Iako se većina poduzetnika slaže da sa sivom ekonomijom treba obračunati, dio njih ne može se usuglasiti sa mjerama koje novi Zakon o Državnom inspektoratu donosi, jer kažu da pojačana represija, nije rješenje, nego ističu da prvo treba detektirati uzroke sive ekonomije.
Kako bi dao odgovor na pitanja o uzrocima rada na crno, HUP, odnosno Udruga malih i srednjih poduzetnika, krajem studenoga će na 2. kongresu malih i srednjih poduzetnika, koji se održava pod nazivom "Budi svoj gospodar", govoriti upravo o tome.
Tada će se poslodavci susresti s predstavnicima vlasti i s njima nastojati dogovoriti daljnje prijedloge i nove mjere kako bi svi bili zadovoljni.
Represivnim Zakonom, nije moguće definirati uzroke i posljedice rada na crno i sive ekonomije. Problem je što se prema našim zakonima to ne tretira kao kriminal, nego kao prekršaj. Treba javno reći – utaja poreza je kriminal i treba ga riješiti kako bi se poboljšali uvjeti poslovanja u Hrvatskoj - istaknuo je Alan Žepec, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u.
On upozorava kako se novim zakonom prevelika ovlast nalazi u rukama jednog čovjeka – inspektora, te da država mora osigurati primjenu zakona novih propisa neselektivnim pristupom. Žepec smatra kako treba uvesti proceduru koja neće ovisiti o samo jednom čovjeku.
Također je istaknuo kako u nekim područjima ne postoji mogućnost za legalno poslovanje. Npr. istovarivanje punog šlepera robe. Tri su opcije za isplatu ovakvih takvih poslova:
Rezultat toga je, zaključuje, nepostojanje sustava vrijednosti koji bi utvrdio što je dopušteno, a što nije kako bi se obračunalo s ilegalnim poslovanjem.
(T.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
