Iako se broj nezaposlenih osoba smanjuje, broj nezaposlenih žena raste.
Od ukupnog broja nezaposlenih krajem prošle godine, čak su 59,3% bile žene. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zadnjeg dana prosinca prošle godine među 307.851 osobom, bila je čak 182.421 žena.
Trend porasta nezaposlenih žena zabilježen je prije više godina i očito je da se nastavlja. Kada je riječ o broju nezaposlenih s obzirom na stručnu spremu, žene su u većini u gotovo svim kategorijama. Najviše nezaposlenih žena, čak 61.039 njih ima završenu srednju školu za zanimanja do tri godine i školu za KV i VKV radnike. Broj žena bez škole registriranih na burzi tek je nešto veći od broja žena koje su završile fakultet ili akademiju te onih koje su magistrirale ili doktorirale.
Kada je riječ o nezaposlenosti žena prema dobi, prema podacima HZZ-a najviše nezaposlenih mladih žena je između 20 i 30 godina. No, žene iz te dobne skupine ne "zadržavaju" se godinama na listi Zavoda. Sasvim druga priča jest sa ženama koja radno iskustvo i u dobi su između 40 i 50 godina života. Žene iz ove skupine najteže pronalaze posao.
No, u najpovoljnijem položaju nisu niti mlađe ženske osobe, pa čak niti one sa visokom stručnom spremom, a to je posljedica tradicionalizma. Žene su neravnopravne ne samo prilikom zapošljavanja, nego i kasnije imaju
niže prosjeke plaća. Mnogi poslodavci kada zapošljavaju ženu pitaju je li trudna, namjerava li roditi, hoće li ići na česta bolovanja zbog djece…, navodi Krešimir Sever.
Komentirajući podatke HZZ-a o broju, dobi i obrazovanju nezaposlenih, dekanica Fakulteta političkih znanosti, Smiljana Leinert-Novosel koja niz godina proučava tzv. žensku problematiku posebno se osvrnula na probleme žena u dobi između 40 i 50 godina. Ona navodi kako je to najteže zapošljiva grupa i sve mjere i intervencije nadležnih trebale bi biti vezane uz tu dobnu skupinu.
Kod mladih žena problem je pitanje majčinstva, a kod onih starijih niska stručna sprema, zaključila je Leinert-Novosel.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
