I stručnjaci i sudovi morat će biti oprezni kako bi radnike zaštitili od mobbinga, ali i kompanije od simuliranog ili tzv. patvorenog mobbinga.
Prognoziram eksponencijalni rast broja tužbi za mobbing kao što se svojevremeno dogodilo s odštetama nakon automobilske nezgode, najavljuje psihijatar dr. Herman Vukušić, predsjednik Hrvatskog društva za medicinu stresa, i stručnjak za vještačenje mobbinga, s kojim smo razgovarali o tome što znači mobbing ne samo za zaposlenike nego i za poslodavce i sud.
Zašto očekujete nagli porast tužbi za mobbing?
Jedan poznati američki sudski vještak, stručnjak za forenzičnu psihijatriju, izjavio je prije nekoliko godina kako bi, da je njegov posao Wall Street, uložio sav novac na mobbing. Naravno, zbog naglog porasta broja tužbi. Slično se kod nas dogodilo s PTSP-om. Najprije ljudi nisu znali što je to i nisu vjerovali da takva bolest uopće postoji, a onda se svijest o PTSP-u proširila do te mjere da su mnogi poželjeli riješiti tom dijagnozom svoj socijalni status. Prognoziram da će se slično dogoditi i s mobbingom.
Očekujete, dakle, velik broj simulanata?
Ne znam koliko će simulanata biti, ali činjenica je da ih uvijek ima. Zato će biti važna uloga struke na kojoj će biti zadatak da razlikuje stvarni mobbing od simuliranog ili tzv. patvorenog mobbinga. I struka i sudovi morat će biti oprezni kako bi se, osim radnika, zaštitile i kompanije. Živimo u kulturi u kojoj je lako zlorabiti činjenicu da firma ima mobbing u pravilniku. Europa se po tom pitanju već opekla. U proteklih deset godina broj tužbi protiv firmi porastao je u Europskoj uniji za 2000 posto! Čak je Europska komisija donijela četiri smjernice za firme kako prevenirati mobbing, jer su troškovi posljedica stresa na radnom mjestu i mobbinga, od čega velik dio otpada na tužbe, postali golemi.
Zašto neke tvrtke primjenjuju takozvani strateški mobbing na svoje zaposlenike?
Puno je jeftinije prisiliti zaposlenika kojeg više ne želiš da sam ode nego mu dati otkaz. Šikaniranje je vrlo djelotvorna metoda pritiska na radnika. Primjerice, ne kažu ti da nemaš izlaz na internet, ne pozivaju te na sastanke, isključe ti telefon... Ljudi često reagiraju tako da pronađu drugi posao i odu iz firme, a to je upravo ono što takva firma želi.
Što je točno posao sudskog vještaka za mobbing?
Vještačenjem se mora utvrditi je li zaposlenik doista žrtva mobbinga ili je simulant. Kako se to radi? Treba provjeriti je li osobi narušeno zdravlje, kakva je bila na prijašnjim radnim mjestima, kako funkcionira u obitelji i široj društvenoj zajednici, te je podvrgnuti psihološkom testiranju i kliničkoj opservaciji. Na temelju svega toga donosi se procjena.
Mnogi uspoređuju mobbing i PTSP, što im je zajedničko?
Oboljeli od PTSP-a i žrtve mobbinga imaju vrlo slične simptome. Oboljeli od PTSP-a ne može se riješiti misli na traumatski doživljaj. Žrtve mobbinga također se ne mogu osloboditi misli o poslu ili moberu (šefu ili kolegi). Žrtve mobbinga često osjećaju lupanje srca, tjeskobu, nespecifične strahove... Ponekad mobbing izaziva vrlo teške bolesti, primjerice depresiju.
U Hrvatskoj je Zakon o sprečavanju mobbinga tek u pripremi. Otežava li to vještačenje?
Nažalost, mobbing nije zakonski reguliran. U novom Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o radu postoje odredbe na temelju kojih se može vještačiti je li narušeno zdravlje, dostojanstvo, duševna bol i opća kvaliteta života radnika. Ali, da bi se izbjegao kaos trebalo bi okupiti predstavnike sindikata, poslodavaca i struke kako bi se zakonodavcu ponudio najbolji mogući prijedlog kako riješiti mobbing.
Premda na našem sudu ima nekoliko desetaka tužbi za mobbing, još nijedna nije riješena. Zašto?
Sud je po tom pitanju na tankom ledu. Premda naše sudstvo nije anglosaksonskog tipa gdje se odlučuje na temelju presedana, vjerojatno će i kod nas prvi riješeni slučaj odrediti buduću praksu, a ima zahtjeva za odštetu od po nekoliko stotina tisuća eura.Nataša Vlašić
