Ovih će dana Vlada javnosti predstaviti svoju strategiju razvoja od 2006. do 2013. godine. U tom dokumentu kojeg je pripremio Središnji državni ured za razvojnu strategiju, na prvom je mjestu istaknuto da su ljudi temeljni resurs i pokretač promjena. Strategija objašnjava važnost ljudskog kapitala za rast i razvoj, nužnost promjene svjetonazora, spremnost na učenje i prihvaćanje izazova, afirmacije poduzetničkog duha i manjeg oslanjanja na pomoć države.
Država bi trebala postati "servis građana i poduzetnika", a ne više kreator, voditelj i izvršitelj promjena, stoji u strategiji.
U strategiji je navedena i mogućnost da Hrvatska u razdoblju 2006. do 2013. godine ostvari prosječnu stopu rasta od oko 6% (u prve četiri godine 5,1%, u druge četiri godine 7,3%), uglavnom na temelju privatnih investicija.
Uz takav rast, sa sadašnjih 54% prosjeka dohotka po stanovniku EU, Hrvatska na kraju razdoblja mogla bi doseći udjel od 75 posto. No strategija naglašava da te pokazatelje ne treba shvatiti kao prognozu već kao mogućnost koju trebaju iskoristiti svi akteri društva.
Kako su ljudi i znanje definirani najvažnijim resursom, najveći dio strategije posvećen je postojećim slabostima tržišta rada i poboljšanju strukture radne snage. Demografska kretanja ukazuju na smanjivanje broja ekonomski aktivnih osoba (do 2010. godine oko 200.000 manje nego prije 10 godina) što upućuje na važnost oblikovanja imigracijske politike.
Paralelni problem visoke strukturne nezaposlenosti, pak, rješavao bi se koordinacijom različitih aktivnosti. Veći broj radnih mjesta bit će ponajprije moguće tražiti u području usluga. Unatoč njihovoj dominaciji u ekonomskoj strukturi, samo 32% svih zaposlenih radi u tržišnim uslugama, dok je prosjek EU 37,2 posto.
Pritom se računa da će na putu prema EU uslužni sektor razmjerno brzo rasti, osobito u području turizma, prometa, graditeljstva i financijskih usluga. Strategija vidi priliku i za revitalizaciju industrijske proizvodnje, "ali ne one masovne u kojoj se ne može konkurirati istoku, već proizvodnje koja je uklopljena u mreže multinacionalnih korporacija, visokotehnološkim procesima, te proizvodnji prepoznatljivih hrvatskih brandova".
Novim tržišnim trendovima treba prilagoditi i obrazovni sustav, kao "glavni instrument za smanjenje strukturne nezaposlenosti". Više bi se promicale univerzalne vještine (jezici, kompjutorska pismenost, komunikacijske vještine, matematika) koje omogućavaju fleksibilnost i brz prijelaz iz zanimanja u zanimanje. Također, veća bi se briga posvetila cjeloživotnom obrazovanju i mjerama aktivne politike zapošljavanja.
Pretpostavke za to su poboljšanje kvalitete obrazovanih institucija, povećanje izdvajanja za obrazovanje, učinkovitije trošenja novca, te veće sudjelovanje privatnog sektora u financiranju obrazovanja.
Uz takve napore računa se da bi stopa nezaposlenosti, sa sadašnjih 13,1%, pala ispod 9% neposredno nakon ulaska u EU. Prema strategiji, poduzetništvo mora postati temeljna pokretačka vrijednost društva. Komparativno međunarodno istraživanje iz 2002. godine pokazalo je da je broj poduzetnika u Hrvatskoj dvostruko manji od globalnog prosjeka koji je 6,9 posto stanovništva.
Protekle tri godine Hrvatska se počela približavati tom prosjeku, ali i dalje prevladava poduzetništvo iz nužde, koje ne stvara nova radna mjesta i gospodarski rast kao poduzetništvo iz uočene poslovne prilike.
Osim ljudi, povećanje prosperiteta uključuje i druge elemente, poput razvoja infrastrukture (promet i energija), makroekonomske stabilnosti i djelotvornog financijskog tržišta. Za povećanje konkurentnosti zagovara se brže i odlučnije provođenje reformi u svim područjima, osobito rashodne strane proračuna, zdravstva i privatizacije.
Privatizaciju brodogradnje, primjerice, trebalo bi završiti do 2010. godine, te hitno prodati portfelj HFP-a. Među socijalnim partnerima pak smatra se da bi trebalo postići konsenzus o sporijem rastu plaća od produktivnosti.
(T.B.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
