Tri tehnološka tigra u srednjoj i istočnoj Europi za istraživanja i razvoj izdvajaju jednak ili čak manji postotak BDP-a nego Hrvatska.
No, Estonija, Slovenija i Češka bilježe veći broj inovacija na milijun stanovnika od naše zemlje, te su kvalitetnije i sustavnije provele reforme.
Kao posljedicu toga privukle su značajna ulaganja u svoj ICT sektor što im je dodatno povećalo standard i utjecalo na rast BDP-a. Rezultat je to studije konzultantske tvrtke Roland Berger o utjecaju ICT-a na makroekonomski razvoj država u regiji napravljene u prvom kvartalu 2007. godine.
"Što više države ulažu u ICT, to više razvijaju svoje društvene i socijalne standarde potičući na taj način vlastiti ekonomski razvoj", kaže Julian Potzl, jedan od autora ove studije iz Roland Bergera.
Konzultantska kuća ta je saznanja u suradnji s tvrtkom Piepenbrock & Schuster pretočila u CEETI, tehnološki indeks za srednju i istočnu Europu koji na skali od 1 do 6 pokazuje stupanj tehnološkog napretka pojedine države.
Hrvatska (2,97) je po tom indeksu na sedmom mjestu, odnosno zajedno s Bugarskom (3,07) u zlatnoj sredini.
Na čelu ovog popisa sastavljenog od 13 zemalja iz regije nalaze se Estonija (4,94), Slovenija(4,49) i Češka (4,19). Te su tri zemlje po svojoj tehnološkoj razvijenosti već sustigle svoje kolege iz zapadne Europe.
Države su to koje u istraživanje i razvoj ulažu daleko manji postotak BDP-a nego Hrvatska, a imaju i viši stupanj političke nestabilnosti u odnosu na tehnološki najrazvijenije zemlje u regiji.
Upravo se to može primijetiti u Hrvatskoj, gdje je vlada preko Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku planski potaknula informatizaciju cijele državne uprave.
Taj projekt značajno je utjecao na rast hrvatskog ICT tržišta u 2006. godini. No, projekt e-Hrvatska samo je jedan od primjera reformi koje je vlada započela u procesu pristupanja EU.
Julian Potzl smatra da je glavni pokretač gospodarskog razvoja u zemljama srednje i istočne Europe proces pridruživanja EU. To se odražava kroz brži i jednostavniji pristup tehnologiji, kroz širi raspon proizvoda i usluga, te ulazak novih tržišnih igrača.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
