Poslodavci smatraju da sveučilišta slabo pripremaju studente za rad, odnosno da je razina potrebe za znanjima i vještinama diplomiranih stručnjaka u poduzećima viša od razine koje osigurava sveučilište.
To se posebno odnosi na vještine rada u struci, planiranje i upravljanje projektima te razvijanje timskog duha.
Poslodavci ističu kako im treba visokoobrazovani kadar koji stručna znanja poznaje i primjenjuje u praksi, a traže i kreativnost, inovativnost te inicijativu u radu.
Sve odreda discipline koje, prema poslodavcima, treba implementirati već na studiju. Iako je to možda djelomično točno, činjenica je da hrvatski poslodavci nemaju dobro strukturiranu stručnu praksu za studente.
Kako su pokazali preliminarni rezultati upitnika za poslodavce o informiranosti o Bolonjskom procesu, koju upravo dovršava Sveučilište u Zagrebu, poslodavci su pokazali veliku razliku u razini informiranosti o Bolonjskom procesu, pa su i ocjene o njezinoj svrsishodnosti podijeljene, objašnjava voditeljica istraživanja prof. dr. Blaženka Divjak.
Istraživanje je provedeno u okviru međunarodnog Tempus projekta FurtherBologna, koji koordinira Aleksa Bjeliš rektor Sveučilišta u Zagrebu.
"Kad svi rezultati budu dovršeni, bit će poznato tko je bolje o tome informiran, veći poslodavci ili oni s manjim brojem zaposlenika", kaže profesorica Divjak.
Cilj upitnika bio je dobiti mišljenje poslodavaca o različitim aspektima bolonjske reforme te potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u promjenama koje će izravno imati utjecaj na tržište rada.
Proveli su ga Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora.
Osim što su poslodavci za poznavanje bolonjskih promjena dobili jedva prolaznu ocjenu, ništa bolje nije prošla ni njihova informiranost o novim studijima koji će producirati njihove buduće zaposlenike.
Ipak, poslodavci su ocijenili da su programi poprilično prilagođeni i akademskim i potrebama tržišta rada, za što Divjak tvrdi da je pozitivan pomak.
Posebno pozitivnim procjenjuje njihovo poznavanje prohodnosti između studiranja i posla, tim više jer su poslodavci shvatili da će prvostupnici koji se odluče za rad ipak lakše vratiti u fakultetske klupe i nadograditi svoje visoko obrazovanje. Time se Hrvatska uključuje u trendove cjeloživotnog učenja.
Najveći dio poslodavaca smatra da bi se o procesu najlakše informirali preko specijaliziranih brošura ili internetskih stranica koje već postoje, a njihova je posjećenost općenito vrlo loša, tvrdi Divjak.
Posebno je zanimljivo da oko 40% poslodavaca ne želi svoje vrijeme trošiti na informiranje o promjenama u visokom školstvu iako načelan interes postoji.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
