Hrvatski potrošači i davatelji usluga moraju računati kako će se ulaskom Hrvatske u EU, morati primjenjivati odredbe poglavlja o "Slobodi pružanja usluga".
To znači da će primjerice frizer iz Rumunjske moći raditi u hrvatskom frizerskom salonu uz vladanje hrvatskim jezikom do mjere koja je potrebna za tu vrstu usluge, primjerice da ne pomiješa boje za kosu. Poznavanje jezika u bilo kojoj uslužnoj djelatnosti tražit će se u mjeri kojoj je to potrebno.
Za povremeno pružanje usluga neće biti potrebno osnovati podružnicu u RH ili neki drugi oblik čvrstog poslovnog nastana, tj. dovoljno će biti prijaviti se određenom tijelu i povremeno pružati uslugu.
Davatelju usluga uzimat će se u obzir ne samo kvalifikacije koje dokazuju formalno stečena znanja nego se priznaje i praktičan rad. Tako će strani turistički vodiči moći na određenim turističkim područjima kao što je Dubrovnik obavljati tu djelatnost tek nakon što dobiju dozvolu o poznavanju jezika od niže administrativne razine što govore primjeri regulacije mediteranskih zemalja, no u ostalim dijelovima Hrvatske neće biti te barijere.
Općenito, strani odvjetnici, liječnici, stomatolozi, ortopedi ili arhitekti moći će pod istim uvjetima ovdje obavljati tu djelatnost kad Hrvatska postane članica EU-a, a isto vrijedi i za pristup hrvatskih pružatelja usluga u zemljama EU-a.
Iako su ovo samo neke implikacije, one su gotovo neodgodive, a direktna su posljedica istih pravila igre koja vrijede na unutarnjem tržištu Unije.
Neslužbeno se procjenjuje da će pregovaračko poglavlje o "Slobodi pružanja usluga" u kojem se usklađuje hrvatska regulativa s Direktivom EK o slobodi pružanja usluga, a iz domaćeg zakonodavstva uklanjaju sve prekomjerne restrikcije, biti jedno od posljednjih koje će se zaključivati u procesu pregovaranja s EK.
To se objašnjava njegovom složenošću, velikim obuhvatom djelatnosti i važnosti koju EU pridaje slobodi pružanja usluga. No, donijet će veliku korist hrvatskim građanima i pružateljima usluga.
To potvrđuje i profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Siniša Petrović koji podsjeća da Hrvatska u vezi sloboda o pružanju usluga treba ispuniti čak šest mjerila, no konstatira kako su sva bila očekivana.
Neka su u fazi ispunjavanja, a neka su u suštini, po internoj ocjeni, gotovo ispunjena. Primjerice, donesen je Zakon o strancima dok, s druge strane, iduće godine treba donijeti Zakon o odvjetništvu koji se usklađuje s dvije Direktive.
No, Petrović navodi kako se ne treba stvarati strah jer su i neka iskustva novih članica EU pokazala kako u nekim ključnim granama nije došlo do pretjerane migracije stručnjaka. Osim toga, za zatvaranje pregovora potrebno je donijeti i poseban propis o priznavanju određenih kvalifikacija u smislu obučenosti za obavljanje određenog posla.
"Njegovo donošenje je bitno sa stajališta zemalja članica EU-a, ali je jednako važno i za hrvatske građane i pružatelje usluga. Hrvatski liječnici, frizeri, ortopedi ili arhitekti moći će tu djelatnost obavljati u zemljama članicama EU-a pod istim uvjetima pod kojima će oni to moći u Hrvatskoj", zaključuje Petrović.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
