Svaka šesta osoba u Hrvatskoj starija je od 65 godina, a mjesečna primanja joj iznose 1.490 kuna.
Nadalje, svako peto kućanstvo u kojem živi starija osoba ne može podmiriti ni troškove za hranu, 28% ih živi bez kanalizacije, a čak trećini su nedostupne liječničke usluge, pokazuju rezultati istraživanja o kvaliteti života, koje je nad 1.661 osobom starije životne dobi proveo UNDP.
Rezultati pokazuju kako osobe treće životne dobi u Hrvatskoj žive znatno lošije od onih u starim članicama EU. Najlošije se živi u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj i Brodsko-posavskoj županiji, a najbolje u Gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
Autor istraživanja, dr. Zoran Šućur sa Studija za socijalni rad zagrebačkog Pravnog fakulteta objašnjava kako u većini starih članica EU najniži dohodak imaju mladi tj. osobe u dobi od 18 do 24 godine, dok u Hrvatskoj najgore stoje upravo stariji. "To je primarno posljedica našeg mirovinskog sustava", dodaje dr. Šućur.
Osim toga, istraživanje je pokazalo kako najveći dohodak od po 3.000 kuna po osobi imaju kućanstva u Zagrebu, a najmanji stanovnici Virovitičko-podravske županije od samo 750 kuna mjesečno.
Dr. Šućur ističe kako najteže žive stariji na selu jer je dohodak kućanstava u urbanim područjima čak 80% veći od onoga u ruralnim područjima. Stoga niti ne čudi da se gotovo polovica tih kućanstava unatoč bolestima i godinama, intenzivno bavi proizvodnjom hrane, a i 18% njih je istaknulo da zbog visine primanja nemaju dovoljno za kupovinu hrane.
Kao i u drugim postkomunističkim državama, starije osobe u pravilu su vlasnici nekretnina u kojima žive i to čak u više od 90% slučajeva.
Međutim, uvjeti za stanovanje su katastrofalni, pa 42% ispitanih ne može promijeniti dotrajale podove prozore i vrata, dok u starim članicama EU takve probleme ima samo 7% starijih. (V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
