U 2006. prijavljeno je svega 85 profesionalnih bolesti, što je smanjenje čak od 26,7% u odnosu na prethodnu godinu kada je bilo 116 prijava. To je i najniži broj prijava u posljednjih 7 godina.
Razlog tomu, navode stručnjaci, nije bolja briga za zaposlenike, nego neredovito prijavljivanje profesionalnih bolesti, a za što još nema odgovarajućih sankcija.
Najveći broj profesionalnih bolesti prijavljen je u sektoru poljoprivrede, lova i šumarstva gdje je evidentirano 29 prijava, slijedi prerađivačka industrija sa 20, te zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 17 prijava.
Pet prijava zabilježeno je u sektoru građevine, četiri u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima te tri u obrazovanju. Po dvije bilježe se u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmetima za osobnu uporabu, te po jedan u rudarstvu i vađenju, hotelima i restoranima, te u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama.
Najčešće dijagnosticirane profesionalne bolesti su bolesti izazvane štetnim djelovanjem vibracija, zbog čega je zbrinuto čak 24 radnika. Na drugom su mjestu kožne bolesti sa 14 slučajeva, slijede zarazne bolesti kojih je bilo ukupno 11, a oštećenje sluha uzrokovano štetnim djelovanjem buke uzrokovalo je profesionalnu bolest u devet slučaja.
Slijede kronične periartritične promjene zabilježene u sedam slučajeva, te pneumokonioze i/ili druge bolesti uzrokovane mineralnom prašinom u šest slučajeva.
Zloćudne bolesti različitih organa i organskih sustava prijavljene su u četiri slučaja. U djelatnosti zdravstva zabilježena su 3 slučaja zloćudnih bolesti izazvana ionizirajućim zračenjem, a u brodogradnji tek 1, i to kao posljedica izloženosti azbestu.
U tri slučaja dijagnosticirana je bronhalna astma, bolesti uzrokovane olovom i njegovim toksičnim spojevima i trajne promjene na glasnicama u dva slučaja te bolesti uzrokovane drugim kemijskim spojevima u jednom slučaju.
"Poslodavci još ne prijavljuju profesionalna oboljenja, a najveći primjer toga je Salonit. Tamo se godinama koristio azbest, a deseci radnika oboljeli su od raka. Niti je Salonit snosio ikakve posljedice niti je sud protiv poslodavca pokrenuo nekakve prijave. Poslodavcima se očito ne isplati ulagati u preventivu zaštite na radu kad su svjesni da neće snositi nikakve sankcije", tvrdi Ozren Matijašević iz HUS-a.
No kako je 1. siječnja s radom započeo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, čiji je djelokrug rada zdravstvena zaštita radnika od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, takva bi se praksa trebala promijeniti. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
