Kazna za poslodavca koji zapošljava na crno iznosi od 30.000 do 120.000 kuna i premala je, tvrde sindikati
Zbog sive ekonomije državni je proračun svake godine siromašniji za 11 milijardi kuna, a samo zbog neuplaćenih doprinosa i poreza država godišnje gubi 7 milijardi kuna.
Tek u studenome 2005. godine je počela primjena Zakona o Državnom inspektoratu koji za poslodavce koji zapošljavaju na crno propisuje rigorozne mjere. Zateknu li neprijavljene radnike ili strance bez radne dozvole, inspektori rada mogu zabraniti rad i odmah zapečatiti tvrtku na 30 dana, a u slučaju ponovljenog prekršaja na 60 dana.
Uz zabranu rada zbog zapošljavanja na crno, uslijedila bi i novčana kazna za poslodavca od 30.000 do 120.000 kuna.
Zabrana rada
Tijekom prošle godine inspektori rada Državnog inspektorata zaprimili su oko 20.000 prijava, od toga su otkrili tek 2.856 ilegalno zaposlenih, od čega su njih 1377 bili stranci koji su u radili bez radne dozvole.
Na rok od 30 dana privremeno je zabranjena djelatnost za 344 poslodavca. Koliko je točno naplaćeno novčanih kazni, ne zna se.
Prema procjenama, u Hrvatskoj se na crno najčešće radi u trgovini, graditeljstvu i turizmu. "Osim zapošljavanja radnika bez ugovora o radu, rad na crno uključuje i slučajeve kada poslodavac dio plaće isplaćuje na ruke ili ne plaća prekovremene sate. Ako računamo da se oko 30 posto BDP ostvaruje u sivoj zoni, onda možemo zaključiti da više od 200.000 radnika kod nas radi ilegalno", tvrdi Dragutin Lesar iz HNS-a.
Ana Knežević iz SSSH pak tvrdi da se država nije ozbiljno posvetila problemu sive ekonomije, jer se, kaže, nigdje ne može pronaći podatak koliko je doista poslodavaca snosilo novčane kazne i u kojim iznosima.
"Moja je pretpostavka da tek trećina uhvaćenih na djelu doista nešto i plati, ostali se provuku", kaže Knežević te dodaje da nije bit problema u kaznama već u državi koja se očito ne zna postaviti prema problemu sive ekonomije. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
