Građani Zagreba i Istarske županije imaju najveći dohodak po članu kućanstva, dok je taj dohodak najniži u slavonskim županijama
Petina najbogatijeg stanovništva Hrvatske bogatija je 7,6 puta od petine građana Hrvatske koji su najsiromašniji.
To je omjer, temeljen na dohotku kućanstva, kojeg ističu stručnjaci s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u svojoj analizi razlika u kvaliteti života po hrvatskim županijama i regijama, a koja bi Vladi trebala pomoći u pronalaženju mjera za regionalni razvoj.
Najlošije u slavonskim županijama Nije to omjer dohodaka, a kamoli imovine, onih baš najsiromašnijih i najbogatijih u Hrvatskoj jer je u obje skupine uključeno po 20 posto stanovništva, pa se među one najbogatije uvukao i dio srednje klase, a među najsiromašnije, dio građana koji uspijevaju preživjeti sa svojom plaćom i nisu prema međunarodnim kriterijima ljudi koji žive ispod granice siromaštva kakvih je u Hrvatskoj oko deset posto.
Najveća razlika između 20 posto najbogatijih i 20 posto najsiromašnijih je u Koprivničko-križevačkoj županiji (8,7 puta), a najmanje je u Ličko-senjskoj (6,2 puta).
U Primorsko-goranskoj županiji najbogatiji su 8,4 puta bogatiji od najsiromašnijih i jaz između Primoraca i Gorana drugi je najveći u Hrvatskoj iako se ta županija nalazi u Jadranskoj regiji, koja ima najnižu razliku, nešto ispod sedam puta.
Statistički podaci pokazuju i to da je obzirom na dohodak raspoređen po članovima kućanstva Primorsko-goranska županija jedna od tri županije u kojoj se najbolje živi, a ispred nje su tek Zagreb i Istarska županija. Najlošije stanje je u slavonskim županijama.
Proizvodnja hrane za vlastite potrebe
Međutim, kvaliteta života ne ovisi samo o rasporedu dohotka nego na nju utječe i činjenica koliko hrane kućanstva u pojedinoj regiji proizvode sami za sebe.
Čak 65 posto kućanstva u Hrvatskoj u ruralnim područjima proizvodi hranu za vlastite potrebe, dok u urbanim područjima tek petina stanovništva poboljšava kućni budžet proizvodnjom hrane.
Što se tiče proizvodnje hrane u ruralnim područjima najmanje kućanstva, tek 17 posto, hranu proizvodi u Primorsko-goranskoj, a u Križevačko-koprivničkoj županiji čak 90 posto ljudi nastanjenih u ruralnim područjima proizvodi hranu za vlastite potrebe.
U Koprivničko-križevačkoj županiji najviše je onih koji u urbanim područjima proizvode hranu za vlastitu potrošnju jer to čini 51 posto urbanog stanovništva.
Na kvalitetu života utječe i stambeni prostor u kojem obitelji žive, a manjak tog prostora najviše muči stanovništvo u Jadranskoj regiji u kojoj je i Primorsko-goranska županija. Međutim, u Primorsko-goranskoj županiji je, odmah iza Istarske, najbolja kvaliteta života ako se gleda isključivo stambeni prostor. (A.T.)
Izvor:
Novi list
