Predviđeni hrvatski rast veći je od europskog prosjeka za više od dva puta za ovu godinu i nekoliko puta veći za sljedeće dvije godine
Gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine će pasti s prošlogodišnjih 5,6 posto na 3,5 posto, a sljedeće godine na 3 posto, dok će 2010. narasti na 4 posto, a inflacija bi s ovogodišnjih 6,5 posto trebala pasti na 4,5 posto sljedeće godine i na 4 posto 2010. godine, kaže se u jesenskim ekonomskim prognozama koje je objavila Europska komisija.
U usporedbi s gospodarstvima Europske unije, predviđeni hrvatski rast veći je od europskog prosjeka za više od dva puta za ovu godinu i nekoliko puta veći za sljedeće dvije godine.
Usporena potrošnja kućanstva
Stopa rasta gospodarstva Europske unije u 2008. procjenjuje se u visini 1,4 posto, upola manje u usporedbi s prošlom godinom, nakon čega se očekuje još snažnije usporavanje na 0,2 posto u 2009. a tek potom postupni oporavak od 1,1 posto u 2010. godini.
"U sklopu solidnih gospodarskih pokazatelja, ekonomski rast u Hrvatskoj se počeo usporavati u zadnjoj četvrtini 2007. U prvoj polovici 2008. godine, GDP je rastao 3,8 posto, dok je u istom razdoblju 2007. bio 6,8 posto. Za usporavanje je uveliko zaslužno znatno smanjenje ukupne potrošnje", kaže se u dokumentu.
Europska komisija dvaput godišnje, u proljeće i u jesen, objavljuje ekonomske prognoze za zemlje članice i kandidatske zemlje.
Komisija navodi da je potrošnja kućanstava u Hrvatskoj snažno usporena, djelomično zbog manjih Vladinih transfera umirovljenicima, koji su iznosili 1,3 posto GDP-a, i zbog usporavanja rasta kredita.
Inflacija će pasti na 4,5 posto
Uz pad domaće potrošnje, Komisija navodi da je nedavni rast inflacije smanjio realne dohotke, da će rast kredita biti usporen i da će javne investicije vjerojatno biti usporene.
Hrvatski deficit u bilanci tekućih plaćanja nastavio je rasti, što je rezultat viših cijena energije i sirovina u svijetu i još uvijek snažnog rasta uvoza, navodi Komisija, koja predviđa da će deficit s prošlogodišnje razine od 8,6 posto GDP-a ove godine narasti na 10,5 posto, dok bi 2009. pao na 10,2, a 2010. godine na 9,4 posto.
Komisija ističe da se rast inflacije treba pripisati uglavnom rastu cijena hrane i energije, ali djelomično također i administrativnom prilagodbama cijena.
"Međutim, zdravi okvir monetarne politike u kombinaciji s nižom domaćom potražnjom i stabilizacijom cijena energije i sirovina u svijetu pomoći će zadržavanju inflatornog pritiska u sljedećem razdoblju", navodi Komisija, koja predviđa da će inflacija sljedeće godine pasti na 4,5 posto, a 2010. godine na 4 posto.
Iduće godine stopa nezaposlenosti 9 posto
Komisija predviđa dalji pad nezaposlenosti, iako će on biti manji nego u prethodne tri godine. Prema tim prognozama ovogodišnja stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosit će 9,2, posto, sljedeće godine 9 posto, a 2010. godine 8,7 posto.
Rast plaća je do sada bio umjeren i u skladu s rastom produktivnosti. Komisija predviđa da bi se uslijed rasta inflacije i prilagodbi plaća u javnom sektoru mogli povećati pritisak za rast plaća. (Hina)
