Prema nacionalnom kurikulumu za obrazovanje učenici bi u sklopu obrazovnih ciklusa morali usvojiti određenu razinu znanja, a nastavnici bi mogli prilagoditi nastavni plan i program
Prema prijedlogu novog nacionalnog okvirnog kurikuluma za obrazovanje, koji bi na snagu trebao stupiti najkasnije 2012. godine, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje podijelilo bi se na cikluse, dok bi škole imale veću slobodu u izradi školskih kurikuluma, a nastavnici u prilagodbi nastavnog plana i programa.
Međutim, najava novog kurikuluma izazvala je različite reakcije građana i stručnjaka, budući da zbog mogućnosti prilagodbe programa djeca više ne bi morala u 35 tjedana nastave savladati čitanje i pisanje. Osim toga nastava bi bila fleksibilnija i u ostalim predmetima, a predloženo je i smanjivanje satnice hrvatskog jezika.
Različite sposobnosti
Naime, budući da se u školama više ne bi primjenjivao striktni nastavni plan i program, učenici bi u sklopu obrazovnih ciklusa od dvije ili tri godine morali usvojiti određenu razinu znanja, umijeća, sposobnosti i stavova.
Predsjednica Nacionalnog vijeća za kurikulum i državna tajnica za osnovno školstvo u Ministarstvu obrazovanja, dr. Dijana Vican ističe da je pitanje ciklusa važno, jer se djeca razlikuju po svojim predispozicijama i mogućnostima.
To nipošto ne znači da ona neće u prvom razredu naučiti čitati i pisati, ali će se prvenstveno "raditi na razvijanju sposobnosti svakog djeteta, a neće se inzistirati na detaljima i preciznim rokovima", piše Irena Kustura u Večernjem listu.
Finski primjer
Dakle, predmetnim kurikulumom će se definirati u kojem će dijelu obrazovnog ciklusa dijete morati naučiti određeno gradivo, pa tako i čitanje i pisanje. Dr. Vican napominje da glavni smisao nastave nije isključivo realizacija programa, nego razvoj ljudskih mogućnosti svakog učenika.
Dobri rezultati primjene kurikuluma, umjesto nastavnih programa vidljivi su ponajprije u skandinavskim, ali i ostalim zemljama razvijene Europe.
"Finska je svoj odgojno obrazovni sustav organizirala po ciklusima i nacionalnim okvirnim kurikulumom jasno definirala koja znanja, vještine i sposobnosti dijete mora usvojiti do devete godine. Primjerice, u tom ciklusu u te tri godine učenici imaju samo 14 sati materinskog jezika. To ne znači da ćemo mi preslikati njihov model", ističe dr. Vican. Također, u Finskoj dijete mora naučiti čitati i pisati u prve tri godine svog školovanja.
Šivanje i piljenje
Ona dodaje da samo Njemačka i Slovenija nemaju takav pristup, a Italiju navodi kao zemlju u kojoj je jedan udžbenik namijenjen za tri razreda.
Uvođenje domaćinstva i tehničkog odgoja, koji će dječaci i djevojčice učiti ravnopravno drži osuvremenjivanjem pojedinih područja. Međutim, o tome što će i u kojem ciklusu djeca trebati svladati ne želi govoriti jer se do toga, ističe, još nije došlo. (V.K.)
Izvor:
Večernji list
