Prošlogodišnje osjetno povećanje broja rođene djece izravan je učinak niza poticajnih mjera za majke i očeve
Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 44.703 djeteta, što je 7 posto više u odnosu na 2007. Iako se time dugogodišnji trend pada ili stagnacije broja živorođene djece prvi put značajnije promijenio, demografska slika je i dalje loša.
Naime, još uvijek umire 9000 ljudi više nego ih se u godini dana rodi, zbog čega stanovništvo sve više stari, piše Katarina Dimitrijević Hrnjkaš u Vjesniku.
Staro stanovništvo
Hrvatska se već sada svrstava u zemlje sa starim stanovništvom, s tendencijom smanjivanja populacije, a ako bi se ti trendovi nastavili do 2050. godine, populacija bi se sa sadašnjih 4,4 milijuna svela na samo 3,68 milijuna.
Te crne prognoze mogu se dostići samo aktivnom populacijskom politikom, a pozitivan korak je i nedavno usvojena Strategija održivog razvoja koja donosi smjernice budućeg razvoja države od društvenog do gospodarskog aspekta.
Cilj Strategije je do 2050. održati broj stanovnika iznad četiri milijuna te dostići broj od 60.000 živorođene djece godišnje. Također, cilj je i povećanje stope fertiliteta sa sadašnjih 1,38 na 1,88.
Pozitivne mjere
Demografi smatraju da je prošlogodišnje osjetno povećanje broja rođene djece izravan učinak delimitiranja porodiljnih naknada u prvih šest mjeseci djetetova života.
Iz Ministarstva obitelji pak poručuju da je Vlada poduzela niz mjera kako bi osnažila obitelj i dovela je u središte društvenog interesa. Tako je uveden pronatalitetni dodatak od 500 kuna za svako treće i četvrto dijete, jednokratna novčana pomoć za svako dijete povećana je s 1.360 na 2.328 kuna, a najniža porodiljna naknada povećana je na 1.663 kune.
Od ove godine na snazi je i novi zakon o porodiljnim i roditeljskim potporama po kojemu, između ostalog, sve majke, bez obzira jesu li zaposlene, imaju pravo na porodiljnu naknadu, a po novom, rodilje (kao i očevi) mogu fleksibilno koristiti roditeljski dopust do osme godine djetetova života.
Stambeno pitanje i nesiguran posao
Demograf Anđelko Akrap kaže da je povećanje broja živorođene djece izravni učinak svih donesenih mjera, iako se mora se imati na umu da sve mjere imaju učinak na duge staze i ne mogu se mjeriti od danas do sutra.
"Neki problemi ipak ostaju koji bitno utječu na odgađanje roditeljstva ili na odluku da se rađa manji broj djece u obitelji", kazao je Akrap. Glavni razlozi za to su neriješeno stambeno pitanje mladih obitelji te nesigurnost zaposlenja.
Nekorektni poslodavci
Na veliki problem odnosa poslodavaca prema ženama koje planiraju obitelj ili djecu upozorava i najnovije istraživanje o fertilitetu i zaposlenosti žena, koje je proveo upravo Anđelko Akrap u suradnji s Ministarstvom obitelji.
"Odnos poslodavaca prema radnicama postao je u mnogočemu nesnošljiv, počevši od toga da pri zapošljavanju žene pitaju imaju li djecu ili ju planiraju, iako je to zakonom zabranjeno, pa do toga da im ne produljuju ugovore o radu na određeno vrijeme ako su trudne ili pokažu interes da bi rađale", kaže on.
Akrap ističe da sa sadašnjim populacijskim mjerama Hrvatska smjera prema pozitivnim pomacima.
"Dosadašnje su mjere pokazale da su pomaci mogući, iako je svaka populacijska mjera, koja je prije svega socijalna mjera, iznimno skupa. No, to je najbolji zalog za budućnost, jer su današnja djeca budući radnici i nosioci gospodarskog prosperiteta", zaključio je Akrap. (V. K.)
Izvor:
Vjesnik
