Iako je plaća važan kriterij za procjenu vlastitog zadovoljstva poslom, za unutarnju motivaciju za rad znatno važnije je zadovoljstvo međuljudskim odnosima.
Međuljudski odnosi u poslu, kad su dobri, povećavaju produktivnost i zadovoljstvo poslom, no kad su loši, postaju izvor stresa i drastično smanjuju motivaciju za rad. Zato, iako najčešće ne možemo birati s kim ćemo raditi, možemo doznati kakvi su ljudi s kojima radimo i što od njih možemo očekivati, te se na temelju toga adekvatno postaviti.
Od kradljivaca ideja, ljubomore među kolegama, ogovaranja ili čak aktivnog "potkapanja" od nekog tko nije sretan zbog vašeg uspjeha, pa do onih s kojima sjajno surađujete i koji vas potiču na profesionalni razvoj, raspon ljudi s kojima svakodnevno komuniciramo na poslu je širok, a njihov utjecaj na našu motivaciju nezanemariv, piše Ivana Delač Horvatinčić u Business-hr-u.
Iako je plaća svakome važan kriterij za procjenu vlastitog zadovoljstva poslom, posebno u ovo krizno vrijeme, istraživanja pokazuju da je za unutarnju motivaciju za rad znatno važnije zadovoljstvo međuljudskim odnosima. Jer, kad su međuljudski odnosi loši, "nema te plaće koja može nadoknaditi sav taj silni stres".
Osim povećanja intrinzične motivacije djelatnika, dobri međuljudski odnosi utječu na stupanj suradnje među članovima tima i na odnos djelatnika i nadređenih (i to sve do najviše razine upravljanja) te određuju način na koji se djelatnici odnose prema zadanim ciljevima. Poslodavci bi stoga trebali obratiti pažnju na sustavno stvaranje pozitivnog radnog ozračja, jer ponekad je dovoljan jedan team building da bi se međuljudski odnosi znatno poboljšali.
No kako utjecati na međuljudske odnose s ljudima s kojima svakodnevno radimo? Prvo, cijenite rad drugih, a ako počinite neku pogrešku, otvoreno je priznajte. Time ćete suradnicima dati do znanja da priznajete svoje nesavršenosti te da ste voljni raditi na njima, a konkretnim, jasnim pohvalama istodobno ćete pokazati da primjećujete i cijenite uspjehe drugih. Pokažite interes za svoje kolege - što vole, što ih zanima, kakva životna iskustva imaju. Čak i ako ne želite miješati svoj profesionalni život s privatnim, davanjem odabranih privatnih informacija suradnicima o sebi nećete prekoračiti granice između poslovnog i privatnog.
Neformalnim razgovorom s kolegama pokazat ćete da cijenite njihove interese i njih kao cjelovite osobe, a i oni će vas doživjeti u boljem svjetlu nego ako ste uvijek strogo usmjereni isključivo na posao. Osim toga, možda se među vašim suradnicima krije netko tko ne samo dijeli vaše interese, već bi vam s vremenom mogao postati i prijatelj. Zašto ne iskoristiti tu priliku?
No, valja napomenuti da pretjerano prisni odnosi (poput ljubavne afere među zaposlenima ili između šefova i djelatnika) mogu negativno utjecati na radnu atmosferu. U svemu, dakle, valja imati mjeru. (T. B.)
Izvor: Business.hr
