Osim što je potvrdio nesređenost stanja koje je nova Vlada zatekla u ministarstvima i javnim poduzećima, analiza Clean start već je i u javno objavljenom sažetku pokazala kako vladajuća koalicija sporo provodi promjene.
Najbolje se to vidi na primjeru politike plaća gdje u ministarstvima i državnim tvrtkama, za razliku od privatnog sektora, nema dramatičnih promjena.
Dobar je primjer Ministarstvo znanosti, koje je nastavilo s probijanjem financijskog okvira te već dobilo upozorenje da su mu rashodi za zaposlene iznad plana za 2,2% ted a će do konca 2012. samo za plaće nedostajati 510 milijuna kuna.
U Ministarstvu gospodarstva pak, upozorava Ekonomski institut, nema usklađenosti koeficijenata i vlada priličan normativni nered te neusklađenost u obračunu plaća između agencija i institucija koje su u nadležnosti tog ministarstva. Primjerice, godišnji rashod zaposlenog u Ministarstvu gospodarstva je 148.949 kuna bruto, dok je u agencijama pod ingerencijom ministarstva taj rashod znatno veći (npr. u Agenciji za javno-privatno partnerstvo iznosio je 262.442 kune, Agenciji za opremu pod tlakom 192.246 kuna, a Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja 180.000 kuna).
U Ministarstvu poljoprivrede godišnji rashod po zaposlenome viši je nego u Ministarstvu gospodarstva, iznosi 159.892 kune, dok je u Ministarstvu financija manji - 147.945 kuna.
Još niži su iznosi po zaposlenome u Poreznoj upravi (125.261 kuna), kao i u Carinskoj upravi (130.681 kuna).
"Razlike indiciraju na postojanje uvećanih koeficijenata složenosti za ista radna mjesta u agencijama, centrima i zavodima, te odstupanje od uredbe o koeficijentima", upozorava Ekonomski institute.
I gledano po javnim poduzećima, svi su upozoreni na nužnost smanjenja rashoda za zaposlene. U slučaju HEP-a, kao i Hrvatskih šuma, utvrđeni "wage-bill" preporuča se smanjiti za 30%. U obje tvrtke kolektivni su ugovori označeni kao neodrživi bez pripreme programa zbrinjavanja viška radnika. U Hrvatskim bi šumama, primjerice, kroz četiri godine bilo potrebno provesti zbrinjavanje 2.500 radnika, a za to bi trebalo osigurati 300 milijuna kuna.
Dok se glavna primjedba u svim analiziranim slučajevima odnosila na novootkrivene dospjele neplaćene obveze, u slučaju HEP-a slučaj je obrnut.
Neplaćenih obveza HEP dobavljačima koncem 2011. nije imao, no disciplina je poremećena, pa su one 30. lipnja prošle godine iznosile 183,4 milijuna kuna.
U slučaju HRT-a, pak, primjetan je preokret u pogledu broja zaposlenih i vanjskih suradnika. Broj honoraraca u lipnju 2012. premašio je broj stalnih zaposlenika: angažirano je bilo 3.700 suradnika pored 3.390 stalno zaposlenih. Usporedbe radi, HRT je početkom 2002. imao 3.507 zaposlenih i 3.165 vanjskih suradnika.
"Situacija se u većini slučajeva dodatno pogoršala u odnosu na utvrđeno stanje iz 2011. jer je nastavljena inercija, nisu poduzete promjene i smanjene su tehnološke kompetencije", prokomentirao je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji je sudjelovao u projektu Clean start.
Izvor: Poslovni dnevnik
