Linićev plan: 2016. godine uvodi se porez na nekretnine, kamate na štednju i na dobit; kaže da nema druge, nego prihvatiti savjete stručnjaka EK i proširiti područje oporezivanja.
Ministar financija Slavko Linić predstavio je plan za nabavku 7,5 milijardi kuna kojima bi Vlada trebala smanjiti deficit. O tome je bilo riječi na užem kabinetu Vlade.
Ubrzo nakon sjednice ministar financija je govorio o smanjenju deficita državnog proračuna. Smjernice za izradu rebalansa proračuna, vezano za primjenu predloženih mjera, došle su iz Europske komisije u procesu smanjenja prekomjernog deficita.
Prijedlog EK je da prihodovnu stranu Vlada poveća za 4,7 milijardi kuna. To povećanje imali bismo po osnovi poreza na dobitke od igara na sreću, na svaki dobitak, i dobili bismo oko 30 milijuna kuna, kazao je Linić.
Posebno će se regulirati isplata mirovina s beneficiranim radnim stažom, nastavio je, i to se odnosi vojsku, policiju i vatrogasce.
"(Ti umirovljenici) sele se iz drugog mirovinskog stupa u prvi mirovinski stup s obzirom na to da je i zakonski predviđeno u zakonu 2009. godine", kazao je zaključivši: "Kratko uplaćuju u drugi mirovinski stup i svrha njihove uplate ne postoji."
Skupni efekti su oko 3,2 milijarde. Povećavaju se i koncesijske naknade, od čega se očekuje 200 milijuna kuna.
"Povukli bi dio dobiti iz trgovačkih društava i sve što su viškovi institucija države, a nije potrošeno", kazao je Linić naglašavajući da se tu računaju i sve agencije, čak i obrazovne ustanove. Tu se očekuje milijarda kuna. Smanjuju se i rashodi za oko 3,6 milijardi kuna, a oni će imati negativan utjecaj i na osobnu potrošnju, pa će pasti i BDP!
"Evidentno je da će gospodarski rast također trebati korigirati jer sve ovo utječe na gospodarsku i osobnu potrošnju", rekao je.
Nadalje, 2016. godine uvodi se porez na nekretnine, kamate na štednju i na dobit, najavio je. Porez na nekretnine bi trebao donijeti 1,5 milijardi. Očekuje se povećanje prihodovne strane od više od tri milijarde kuna i time bi Hrvatska trebala spustiti deficit ispod tri posto BDP-a.
Upitan je ima li potporu HNS-a da se uvede porez na nekretnine u predizbornoj godini i je li to "podvaljivanje" drugoj vladi.
"Ne mislim da je to podvaljivanje", kazao je Linić. Naveo je i da je Hrvatska po poreznom opterećenju u donjem dijelu Europske unije, kao i da EU smatra da je po potporama gospodarstvu Hrvatska dodatno činila gospodarstvo konkurentnim, no bez efekta.
"Nema druge, nego prihvatiti savjete stručnjaka EK i proširiti područje oporezivanja", ustvrdio je tada, tvrdeći da "ta proširenja ne idu na štetu gospodarstva, nego prema bogatijem dijelu građana i prema onome što dosad nisu zahvatili".
Prihodi od poreza na nekretnine trebali bi se uplaćivati u regionalne proračune, odnosno njima će se financirati županijske bolnice. Trebali bi imati 4,6 posto deficita ove godine, dok bi rast trebao biti 0,2 posto. Sljedeće godine bi deficit trebao biti 3,6 posto. Linića su pitali zar Vlada nije znala što će se dogoditi kad Hrvatska uđe u EU.
"Znali smo što nas čeka, a to se odnosi na mnoge dijelove gospodarstva", kaže Linić. Za nestabilne financije je, među ostalim, okrivio restrukturiranje državne privrede, ali i rashode – za EU.
"EU u 2014. donosi 3,8 milijardi doprinosa, što je također veliki trošak", kazao je.
Izvor: Danas.hr
