Hrvatski sabor danas je, nakon što je odbio svih 132 amandmana, većinom glasova usvojio državni proračun za iduću godinu, s projekcijama za 2018. i 2019. godinu.
Za prvi proračun Vlade premijera Andreja Plenkovića, nakon maratonskog izjašnjavanja, glasovalo je 86 zastupnika, 37 ih je bilo protiv, a četiri suzdržana.
Podnijeti amandmani zahtijevaju povećanje rashoda za više od 9 milijardi kuna, to nije moguće prihvatiti, poručila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić.
Najviše amandmana podnijeli su SDP i HNS, a iz redova saborske većine stigla su tri. Financijski najteži bili su amandmani Ivana Lovrinovića, zastupnika stranke Promijenimo Hrvatsku (10 milijardi kuna), te SDP-ova Predraga Matića (5 milijardi kuna), javlja Index.
Proračunski prihodi za iduću godinu planirani su na razini od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna i deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Proračun se temelji na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.
Porezni su prihodi projicirani u iznosu od 72,8 milijardi kuna, a kod najizdašnijeg poreznog prihoda PDV-a očekuje se rast od 4 posto, na 46,2 milijarde kuna.
Proračunski rashodi trebali bi iznositi 128,4 milijarde kuna, što je 6,7 milijardi kuna ili 5, 48 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun.
Najviše čine naknade građanima i kućanstvima - 46,1 milijarde kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto ili gotovo 600 milijuna kuna. Za oko 150 milijuna kuna rastu i troškovi za više porodiljne naknade, kao i troškovi povezani uz prava hrvatskih branitelja.
Rashodi za zaposlene u idućoj bi godini trebali iznositi 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna.
Prema proračunu će država i dalje trošiti više nego što joj prihodi to omogućuju i nastaviti povećavati dug koji će otplaćivati buduće generacije.
Država će sljedeće godine potrošiti 128,4 milijarde kuna, što je za oko 6,6 milijardi više nego prošle godine. Manjak u proračunu, odnosno razlika prihoda i rashoda iznosit će 6,8 milijardi kuna. Znači, da je država odlučila ostati na ovogodišnjoj razini potrošnje, u 2017. mogli smo imati skoro uravnoteženi proračun.
Troškovi zaposlenih na proračunu porasli za 1,3 milijarde kuna
Ni tijekom nagore krize, koja je u Hrvatskoj trajala najdulje u Europskoj uniji - čak šest godina, država nije htjela rasteretiti privatni sektor koji je financira - i smanjiti potrošnju - već je nastavila kao da se ništa ne događa, uz snažno zaduživanje.
Rezultat takvog ponašanja su deseci tisuća uništenih radnih mjesta i masovno iseljavanje. U posljednjih desetak godina troškovi države, kada se zbroji i potrošnja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje porasli su za čak 50 milijardi kuna.
Sve važnije stavke rashoda proračuna za sljedeću godinu su u porastu, pa će tako troškovi zaposlenih porasti za 700 milijuna kuna, odnosno na 26,4 milijarde kuna. To je čak 1,3 milijarde kuna više u odnosu na 2015. godinu.
Materijalni rashodi penju se na 12,3 milijarde kuna, što je također za 700 kuna više nego ove godine.
Mirovine i socijala, koji se u proračunu zovu "Naknade građanima i kućanstvima" rastu za 960 milijuna kuna na 46,1 milijardu kuna.
Autori proračuna očekuju rast gospodarstva sljedeće godine veći od 3 posto. Iako je takav rast vrlo izgledan, autori proračuna nisu pojačane prihode od jačeg gospodarstva iskoristili da smanje porezno opterećenje, već za punjenje proračuna.
Prema prijedlogu proračuna prihodi od poreza rastu na 72,8 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi više nego ove godine.
Slično je i s doprinosima koji bi sljedeće godine trebali porasti na 23 milijarde kuna što je rast od 800 milijuna kuna.
Iako državni proračun ne izgleda kao popis za trgovinu, da se detaljno vidi na što se točno silne milijarde troše, listanjem više od 700 stranica tog dokumenta nailazi se na neke zanimljive stavke, koje otkrivaju da država ima mnogo prostora za uštedu.
Link na cijeli članak.
