Riječ je o zanimanjima za kojima postoji "trajna i povećana potražnja i koja se ne mogu nadomjestiti na lokalnom tržištu rada".
Kako od početka ove godine nema kvota za uvoz radnika u Hrvatsku, a Zakon o strancima omogućio je da se za posebna, deficitarna zanimanja prije zapošljavanja ne treba provoditi niti tzv. test domaćeg tržišta rada, direktan pristup imat će efekt i na rastući IT sektor.
Naime, na listi koju je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje navode se zasad 43 deficitarna zanimanja, uglavnom iz građevinarstva, ali tri su i iz IT sektora - programer, dizajner korisničkog sučelja te sistemski administrator. Kao deficitarna su, objašnjava se na stranici HZZ-a, definirana ona zanimanja za kojima postoji "trajna i povećana potražnja i koja se ne mogu nadomjestiti na lokalnom tržištu rada niti migracijama radnika unutar Republike Hrvatske", piše Jutarnji list.
Kriteriji za procjenu
U samom zakonu spominje se i da u kriterije za procjenu stanja i potreba ulaze i provedba strateških i investicijskih projekata te "druge okolnosti važne za gospodarski rast i održivi razvoj".
Hrvoje Balen, potpredsjednik Izvršnog odbora HUP ICT-ja, napominje da su poslodavci bili uključeni u sastavljanje te liste, a za izdvojena zanimanja znatno su pojednostavljene procedure zapošljavanja iz trećih zemalja, dakle iz onih koje nisu članice Europske unije. Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi se elektronski, uz prilaganje ugovora o radu.
„Godinama već analiziramo domaće tržište rada u suradnji s portalima za zapošljavanje i pratimo oglase koji se objavljuju. Naša lista deficitarnih zanimanja u IT-ju koju smo slali HZZ-u bila je duža, ali oni su je grupirali u tri zanimanja“, kaže Balen. Trenutno je u toj industriji, prema podacima HUP ICT-ja, 41.000 zaposlenih, a zadnje projekcije koje su radili govore da bi do 2025. godine sektor mogao dosegnuti 55.000 zaposlenih. Nemaju, međutim, egzaktan podatak o tome koliki je sada deficit kadrova te koliki će dio budućeg zapošljavanja biti uvoz iz trećih zemalja. Tradicionalno se dosad najviše uzimalo radnike iz Srbije, BiH i Makedonije, ali spominje da se radnike već traži od Ukrajine i Bjelorusije, preko Turske i Egipta, pa dalje prema Aziji i Južnoj Americi.
Ključ u ruke
Test tržišta rada, koji je inače predviđen Zakonom o strancima, znači da poslodavac mora uz pomoć Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provjeriti, prije nego zatraži od MUP-a dozvolu za boravak i rad stranog radnika, ima li mogućnost zaposliti radnika s domaćeg tržišta. Ta provjera traje do 15 dana.
Vladimir Kosanović, član Izvršnog odbora HUP ICT-ja iz Global Logica, američke kompanije za inženjering digitalnih proizvoda koja ima ured u Hrvatskoj sa 70 zaposlenih, naglašava kako je očito da u IT sektoru nemamo dovoljno kadra te ga moramo početi privlačiti izvana, odnosno iz zemlje emigracije postati zemlja imigracije kao što su to druge, velike zemlje poput Njemačke. Dodaje kako treba privlačiti i strane studente, a ne samo radnike, jer će dio njih ostati.
„IT industrija raste u dvoznamenkastim postocima svake godine, čak i u pandemiji, to je najpropulzivnija grana, a broj onih koje dolaze na tržište iz domaćeg obrazovnog sustava daleko je nedovoljan“, kaže Kosanović. Važnost uvoza novih kadrova potkrepljuje i time što je IT u pravom smislu riječi globalna industrija te je nužno da Hrvatska ima kompanije koje se mogu tući s globalnima. Lista deficitarnih IT zanimanja će se vjerojatno s godinama proširivati, smatra, ali i postojeća je dobar korak naprijed. Sljedeći bi trebao biti da se potencijalnim stranim radnicima ponudi "ključ u ruke", što su, zapravo, razrađeni programi za njihovu što bržu i bolju integraciju u hrvatsko društvo. Naravno, ne očekuje da će se dogoditi "poplava" stranih radnika iz trećih zemalja jer su plaće u hrvatskom IT sektoru niže u odnosu na zapadnoeuropske (iako su u odnosu na prosjek našeg tržišta dva ili tri puta veće), ali primanja ipak kontinuirano rastu, a troškovi života su niži.
Izvor: Jutarnji list
