Najavljene mjere Nacionalne populacijske politike, poput povećanja dječjeg doplatka, porodiljskih naknada, pomoći za novorođenčad te besplatnih udžbenika, povećat će državne troškove u 2007. za oko 750 milijuna kuna.
Ostale troškove u grupi rashoda za socijalne naknade, očekuje racionalizacija u sklopu reforme socijalnih naknada. Riječ je o strukturnoj reformi koju će podržati Svjetska banka, a glavni joj je cilj smanjenje ukupne državne potrošnje za socijalne naknade sa sadašnjih oko 4,1% BDP-a na 3,5% u 2008. godini.
Autori strategije tumače kako smanjenje ukupnih troškova u BDP-u ne bi trebalo ići na štetu samih davanja za socijalnu skrb, već je unutar sustava moguće obaviti preraspodjele i promjene u administriranju.
Uz uspostavljanje jedinstvenog registra korisnika svih prava te jedinstvenog mjesta za ostvarivanje prava, reforma bi trebala donijeti značajne promjene kroz uvođenje novog načina za ostvarivanje naknada iz socijalne skrbi. Socijalne naknade se, unatoč niskom udjelu troškova u BDP-u, smatraju najučinkovitijima u borbi protiv siromaštva. Naime, 2005. je za sva prava iz socijalne skrbi iz državnog proračuna isplaćeno 1,49 milijardi kuna, što je 0,65% BDP-a, a u 2006. plan je izdvojiti 1,5 milijardi, odnosno 0,61% BDP-a. Iduće godine, prema projekcijama, za sustav socijalne skrbi izdvojilo bi se još manje proračunskih sredstava, tek 1,4 milijarda kuna, što je tek 0,53% BDP-a.
Reformom se predlaže da se, umjesto osnovice za obračun od 400 kuna koju je određivala Vlada i koja je se ne veže uz praćenje troškova života ili prosječnu plaću, naknade iz socijalne skrbi određuju na temelju tzv. apsolutne linije siromaštva, a nju bi za određeno razdoblje izračunavao Državni zavod za statistiku.
U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi objašnjavaju da je riječ o veličini, koja je bazirana na preporučenoj minimalnoj ishrani u skladu s nutricionističkim standardima i indirektnoj procjeni ostalih troškova. Uvođenje takve mjere povećalo bi osnovicu za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi te osiguralo njezino periodično usklađivanje. Još jedna točka reforme je spajanje i pojednostavljenje prava, tako da se umjesto dosadašnjih 18 pojedinačnih prava, uvede šest osnovnih, čime bi se pojednostavio postupak priznavanja prava, smanjilo administriranje te moguće kumuliranje prava. Šest osnovnih prava sustava socijalne skrbi bilo bi pomoć za uzdržavanje, jednokratnu pomoć za određene događaje, usluge u socijalnoj skrbi, skrb izvan vlastite obitelji, pomoć u kući, te naknade za težu invalidnost, a u slučaju ostvarivanja jednog od tih prava korisnik bi mogao koristiti i naknade koje se vežu uz to pravo.
Za pojednostavljivanje administracije i unapređenje kontrole za isplatu novčanih pomoći presudno će biti uvođenje imovinskog cenzusa, odnosno preciziranje imovine koju korisnik može imati u vlasništvu da bi ostvario određeno pravo. Reformom se predviđa i u kojem slučaju građanin ne bi mogao ostvariti određeno pravo iz sustava socijalne skrbi, a namjerava se predvidjeti i procedura u slučaju zaobilaženja zakona. U slučaju prijevare korisnik bi, ako se sudski utvrdi da s obzirom na imovinu nema pravo na naknadu, mogao biti kažnjen novčanom kaznom i bit će mu utvrđena obveza vraćanja isplaćenog iznosa pomoći.
Računa se da će se povezivanjem svih institucija koji imaju podatke o korisniku, omogućiti uvid u njegove podatke, pa tako i u imovinsko stanje.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
