Prema podacima publikacije "Žene i muškarci u Hrvatskoj 2007." Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je podjednako muškaraca i žena, brojčano su izjednačeni i u svim fazama školovanja, dok u plaćama, zastupljenosti u politici i kriminalu prednjače muškarci.
Sredinom 2005. u Hrvatskoj je bilo ukupno 51,9% žena i 48,1% muškaraca, do četvrte godine života 48,6% je ženske djece, a iznad 75. godine je 67,6% žena. Očekivano trajanje života pri rođenju je 78,8 godina za žene i 71,8 godina za muškarce.
Na području obrazovanja sličan je postotak muškaraca i žena u svim fazama školovanja, od osnovnog do visokog. Prema podacima iz 2005. diplomiralo je 59,6% studentica i 40,4% studenata. Među doktorima znanosti 2005. je bilo 45,2% žena.
Prosječna bruto plaća žena u 2005. bila je 5.806 kuna, a muškaraca 6.492 kune, što znači da je udio plaća žena u plaćama muškaraca bio 89,4 posto.
Najveće su razlike na području financijskog posredovanja - prosječna bruto plaća za žene oko 9.000 kuna, a za muškarce oko 12.000 kuna, te u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi - za žene nešto manje od 7.000 kuna, a za muškarce blizu devet tisuća.
Udio ženskih mirovina u muškim je 83,5% (1.758 kuna prema 2.106 kuna), a odnos nezaposlenih muškaraca i žena je 60 prema 40 posto.
Od visokih državnih i javnih službenika njih 68,4% su muškarci, a među veleposlanicima ih je 85,2 posto. Među članovima županijskih skupština 2005. je bilo 85,5% muškaraca, članova Vijeća gradova 84,3%, a Vijeća općina 91,6 posto.
Razlika u postotku između ženskih i muških nastavnika najveća je u osnovnim školama (81,4% žena), malo manja u srednjim školama (65% žena), a najmanja u visokom školstvu (43,2 posto). U visokom školstvu žene su brojčano s muškarcima izjednačene kao asistenti (50,1%), dok ih je najmanje među redovitim profesorima (21,7%).
U pravosuđu, žene su zastupljenije kao suci općinskih sudova (67,8%) i prekršajnih sudova (69,6%), dok su brojke izjednačene među sucima Vrhovnog suda te trgovačkih i županijskih sudova.
(Hina)
