U Hrvatskoj 1.500 sudaca vodi 2,6 milijuna predmeta (bez prekršajnih sudaca i predmeta), što znači da svaki sudac u jednoj godini radi na oko 1.800 predmeta.
Za usporedbu, u Finskoj, koja ima tek nešto više stanovnika od Hrvatske (5,2 milijuna), ukupno sudovi godišnje riješe ne više od 130.000 predmeta, dok se u Hrvatskoj riješi desetak puta više, 1,8 milijuna predmeta.
Stoga predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin smatra netočnim tvrdnje iz istraživanja Transparency International Hrvatska prema kojima proizlazi da u Hrvatskoj ima previše sudaca.
Na prvostupanjskim sudovima u Finskoj ukupno se godišnje donese 90.000 odluka, što je broj koji godišnje odradi samo jedan sud u Hrvatskoj, Općinski sud u Zagrebu. Prvostupanjskih kaznenih postupaka u Finskoj ima sličan broj kao i u Hrvatskoj, oko 85.000, no čak trećina slučajeva su vožnje u pijanstvu ili pod utjecajem narkotika, laki slučajevi za većinu sudaca.
"Zbog svega toga krajnje je nedopustivo reći kako, eto, Finska ima samo 875 sudaca, dok ih Hrvatska, s podjednakim brojem stanovnika, ima 1.900", kaže Hrvatin.
U Litvi, primjerice, Vrhovni sud ima 18 sudaca u građanskom i 18 u kaznenom sudovanju, a godišnje riješe ukupno 1.400 predmeta.
Vrhovni sud u Hrvatskoj ima 40 sudaca i predsjednika, a godišnje riješi 7.000 predmeta. Vrhovni sud u Finskoj godišnje dobije oko 3.000 prijedloga da odlučuje, no samo u 10% predmeta o žalbama se mora odlučivati, što znači da Vrhovni sud riješi 300 predmeta.
S takvim zaduženjima suci tog vrhovnog suda mogu zaista biti kreativni i razmišljati malo dalje od rješavanja silnih spisa, mogu raspravljati o ključnim pravnim problemima i usmjeravati sudsku praksu.
Hrvatin ističe nekoliko stvari koje bi trebalo što prije provesti: popuniti prazna sudačka mjesta, zaposliti nove sudske savjetnike, ukinuti diktiranje u zapisnik, ukinuti sudsku istragu, spojiti najmanje sudove s većima, naplaćivati prekršajne kazne bez suda i uvesti informacijski sustav za praćenje predmeta.
(A.T.)
Izvor:
