Ima ih 65.000, ali ih oko 75% ima završenu samo srednju školu, u državnoj upravi ostaju barem 10 godina i prosječno zarađuju tek nešto više od 3.000 kuna.
To su hrvatski državni službenici koji su već godinama na udaru građana kao lijeni i spori, a u posljednje vrijeme sve češće ih prozivaju i europske institucije zbog neučinkovitosti i nestručnosti.
Upravo su te "osobine" naše administracije navedene i kao glavni razlog za blokadu 130 milijuna eura iz pretpristupnih fondova EU.
Prema nekim procjenama iz same državne uprave, posljednjih godina je iz MORH-a otišlo oko 16.000 ljudi, iz policije još nekoliko tisuća, a iz same administracije od 2005. otišlo je više oko 4.000 ljudi.
Prema zahtjevima Svjetske banke, udio izdvajanja za plaće u javnom sektoru, dakle i javnim službama i državnoj administraciji, sa 11% BDP-a trebao je do 2007. biti smanjen na 9,5%, a Hrvatska je trenutno, prema tvrdnjama iz Vlade, na desetak posto.
No, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za upravu Antun Palarić tvrdi da Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama, primjerice, dvostruko manja Slovenija ima ih oko 35.000, a dvostruko veća Austrija 133.000, ima čak premalo službenika.
Palarić je dodao da su osnovni problemi bili vezani za nemogućnost napredovanja i rast plaća državnih službenika, pa, primjerice, državni službenik prvih 14 mjeseci radi kao pripravnik za plaću od 2.800 kuna, da bi slijedećih pet godina imao oko 3.500 kuna.
U Sindikatu državnih službenika i namještenika također tvrde da nema viška službenika.
"U zemlji sa svega 7% visokoobrazovanih i dobro plaćenim privatnim sektorom teško ćemo privući veći broj visokoobrazovanih u državne službe", kaže glavni tajnik Sindikata Siniša Kuhar. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
