Max Weber smatra da je presudnu ulogu u stvaranju preduvjeta za kapitalizam odigrala reformacija
U posljednje vrijeme mnogi važni poticaji menadžmentu i uopće ekonomiji dolaze iz izvanekonomskih područja. To i nije tako čudno budući da na pitanje o samim ciljevima poslovanja korporacija u osnovi postoje dva odgovora: jedan je profit vlasnika, a drugi dugoročno stvaranje vrijednosti.
Prema Maxu Weberu, sam kapitalistički gospodarski poredak ima duboke korijene u vjerskom području, odnosno presudnu ulogu u stvaranju (pred)uvjeta koji su doveli do kapitalističkog načina proizvodnje odigrala je reformacija (protestantizam: luterani, kalvinisti, baptisti, puritanci...).
Naravno, vrijednosti kapitalizma imaju i motive koji nisu u vezi s protestantizmom i s tom kulturom. Konkretno, trajni uspjesi u produktivnosti, profitabilnosti, inventivnosti ili nekom četvrtom kapitalističkom "egzistencijalu", koji se ostvaruje u Japanu, Južnoj Koreji, Indiji i ostalim azijskim zemljama, nisu na temelju protestantske radne etike.
Po duhovnost u Indiju
Kapitalizam je globalan i po tome što koristi poticaje sa svih strana. Primjerice, Jack Hawley, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za komunikaciju i upravljanje, inspiraciju je našao kroz indijske duhovne vježbe koje vodi duhovni vođa Sai Baba.
Hawley šest mjeseci provodi u Indiji, a šest mjeseci u SAD-u, gdje predaje i savjetuje na temelju duhovnog djela Bhagavad-Gita. On nastoji pokazati kako uspješan menadžer koji potiče duhovnu viziju oslobađa ono najbolje u ljudima i objašnjava zbog čega je svako vodstvo zapravo duhovno.
Poticaji u kršćanstvu
No je li potrebo ići u Indiju? Zar u Europi, odnosno u kršćanstvu nema poticaja za menadžment?
U posljednje se vrijeme u oblikovanju menadžerske prakse traže pomoći i modeli uprave iz katoličkih redovničkih zajednica.
Profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, Ivan Koprek objašnjava da se menadžmentom prije svega označava proces planiranja, organiziranja i upravljanja zadaćama i resursima, a to je proces usmjeren na ostvarenje nekoga cilja.
Prolaznost menadžmenta
"Koncepti menadžmenta, baš kao i moda, danas dolaze i prolaze. Ima se dojam da žive od određene reciklaže prošlosti. Zato se u posljednje vrijeme u menadžerskoj literaturi simpatizira s nekim idejama sadržanim u redovničkim pravilima klasičnih crkvenih redova. Istina, redovnička pravila nisu organizacijski napuci za tvrtke ili menadžere, no ona su radi iskustva i životne mudrosti veoma inspirativna", kaže dr. Koprek.
No, s obzirom na ciljeve menadžmenta pitanje je uopće je li produhovljeni menadžment moguć? Dr. Koprek ističe da "duhovnost u čovjekovu djelovanju ima nezaobilazivu funkciju. To se prepoznaje i danas.
Pronaći jedinstvo
U vremenu pojačanog zanimanja za duhovnost u najširem pojmu uočljiva je kritika društva zbog pretjeranoga racionaliziranja u kojem vlada ideja i logika napretka, funkcionalnosti i ekonomskog razvitka.
Ta kritika pokazuje duhovnu potrebu čovjeka da se oslobodi opasnosti koje ga čine navezanim na tehnologiju i napredak i koje ga podsjećaju da ono "biti čovjek" ne znači svesti se samo na proizvodnju ili profit.
Ljudska je akcija vezana na kontemplaciju. Kontemplirati stvarnost znači pronaći jedinstvenost, sklad s prirodom i drugim čovjekom, razmišljati o smislu. Ako nismo svjesni duhovne dimenzije našega bića, onda nam u životu nešto značajno nedostaje. Osjećamo se pomaknuti, izvan ravnoteže", rekao je Koprek.
Duhovne ideje
On dodaje da su mnoge ideje o kojima se u menadžmentu govori na svoj način sadržane u duhovnosti, odnosno u pravilima, mnogih crkvenih redova.
"Zapadna redovnička pravila potječu od sv. Augustina, koja je početkom 6. stoljeća na Montecassinu preuzeo i otac europske kulture sv. Benedikt", objašnjava Koprek.
On ističe da se primjerice poznatim benediktinskim pravilom "ora et labora" (moli i radi) stvarala duhovna klima Europe, a duhovnoj klimi Europe pridonijela je i franjevačka duhovnost.
"I ona je inspirativna za današnji menadžment. Sveti Franjo bio je veliki poštovatelj prirode. Zato je i zaštitnik okoliša. Danas, primjerice, ekološki menadžment postaje vrlo značajan čimbenik poslovanja. Konkurentna poduzeća nastoje što bolje organizirati svoj ekološki menadžment jer znaju da potrošači očekuju bolji odnos prema ekologiji ", ističe Koprek. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
